Europska komisija smatra da je Srbija posljednjim reformama ispunila uvjete za otvaranje novog klastera u pristupnim pregovorima s Europskom unijom, no među državama članicama vlada duboka podjela. Dok dio zemalja smatra da Beograd treba nagraditi zbog povlačenja spornih pravosudnih zakona, drugi upozoravaju da Srbija i dalje ozbiljno zaostaje u području vladavine prava, demokracije i vanjske politike
Europska komisija početkom srpnja državama članicama dostavila je informativni dokument u kojem obrazlaže zašto smatra da je Srbija napravila dovoljan iskorak za otvaranje Klastera 3, koji obuhvaća konkurentnost i uključivi rast. U dokumentu se navodi da je Beograd uklonio dio primjedbi zbog kojih je početkom godine bio optužen za nazadovanje u reformama pravosuđa te da je poduzeo korake za jačanje Tužiteljstva za organizirani kriminal. Istodobno Komisija otvoreno priznaje da su potrebne daljnje reforme pravosuđa i državnog odvjetništva.
No diplomatski izvori upozoravaju da to nije dovoljno za postizanje konsenzusa među državama članicama. Za otvaranje novog pregovaračkog klastera potrebna je jednoglasna odluka svih članica EU-a, a upravo oko Srbije već godinama ne postoji zajednički stav, piše Euronews.
vezane vijesti
Dio europskih diplomata smatra da Bruxelles mora pokazati kako se reforme isplate. Ističu da je Srbija poslušala preporuke Venecijanske komisije i povukla sporni paket pravosudnih zakona, poznatih kao Mrdićevi zakoni, koji su izazvali oštre kritike europskih institucija. Po njihovu mišljenju, ako EU ne prizna konkretan napredak, riskira gubitak vlastitog utjecaja na Zapadnom Balkanu.
Jedan diplomat čak je upozorio da bi Srbija mogla postati "nova Sjeverna Makedonija" – država koja desetljećima provodi reforme, ali unatoč tome ne uspijeva napredovati prema članstvu zbog političkih blokada unutar Unije.
No druga skupina država smatra da je riječ tek o ispravljanju vlastitih pogrešaka.
'Povlačenje zakona samo je vratilo Srbiju na početnu poziciju. To ne znači da je odjednom spremna za daljnji napredak', izjavio je jedan europski diplomat za Euronews.
Za mnoge članice mnogo je važniji Klaster 1, koji obuhvaća vladavinu prava, neovisnost pravosuđa, demokratske institucije i borbu protiv korupcije. Upravo se u tom području, smatraju kritičari, Srbija posljednjih godina najmanje pomaknula.
Dodatnu težinu tim argumentima daje povjerljiva analiza Europske komisije iz prve polovice godine, koju više diplomata opisuje kao jednu od najkritičnijih procjena Srbije dosad. Dokument, u koji je Euronews imao uvid, upozorava na ozbiljne probleme u funkcioniranju pravosuđa, politički pritisak na institucije i spore istrage korupcije.
Posebno se ističe slučaj urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 osoba. Komisija navodi da istraga sporo napreduje te upozorava na nedostatak transparentnosti, odgovornosti i suradnje policije u rasvjetljavanju slučaja. U dokumentu se spominju i nasilni incidenti tijekom višemjesečnih prosvjeda koji su uslijedili nakon tragedije.
Raspravu u Bruxellesu dodatno je zakomplicirala najava predsjednika Aleksandra Vučića da će se povući s predsjedničke funkcije nakon isteka drugog mandata te raspisati nove izbore. Dok njegovi pristaše tvrde da je riječ o otvaranju novog političkog poglavlja, brojni analitičari smatraju kako bi Vučić mogao jednostavno zamijeniti predsjedničku funkciju premijerskom i tako zadržati gotovo potpunu kontrolu nad državom.
Stručnjakinja Centra za europske politike Antigona Imeri upozorava da Vučićev potez treba promatrati kao političku taktiku, a ne kao dokaz demokratizacije zemlje. Slično smatraju i brojni europski diplomati, koji ne očekuju bitne promjene u funkcioniranju vlasti čak ni nakon eventualne promjene predsjednika. Europska komisija poručuje kako će posebnu pozornost posvetiti budućim izborima te inzistira na njihovoj slobodi i poštenju.
No za dio država članica ključni problem Srbije nije samo unutarnja politika. Beograd i dalje odbija uskladiti svoju vanjsku politiku sa sankcijama Europske unije protiv Rusije, održava bliske odnose s Moskvom i Pekingom, a Vučić je ove godine sudjelovao i na vojnoj paradi u Moskvi uz Vladimira Putina, unatoč otvorenim kritikama Bruxellesa.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula upozorio je da je Srbija posljednjih godina zabilježila kontinuirano nazadovanje u području političkih prava i građanskih sloboda, dok su Crna Gora i Albanija u istom razdoblju znatno ubrzale europske reforme.
Upravo zato pitanje otvaranja novog pregovaračkog klastera više nije samo tehničko, nego je postalo test vjerodostojnosti europske politike proširenja. Bruxelles sada mora odlučiti hoće li Srbiju nagraditi za ograničene reforme kako bi je zadržao na europskom putu ili će inzistirati na dubljim promjenama prije bilo kakvog daljnjeg napretka.
