Predsjednica Narodne skupštine Srbije i bivša premijerka Ana Brnabić tvrdi da Srbija nije proruski orijentirana te da podržava Ukrajinu. Požalila se zbog dvostrukih mjerila u pristupanju Europskoj uniji.

Ona je, naime, s ministrom vanjskih poslova Markom Đurićem te potpredsjednikom vlade i ministrom financija Sinišom Malim, sudjelovala na konferenciji posvećenoj srpskom gospodarstvu i pristupnim pregovorima u Bruxellesu.

U razgovoru za Euronews ustvrdila je da je Srbija od početka sukoba u Ukrajini toj zemlji dodijelila više od 60 milijuna eura izravne financijske i humanitarne pomoći, ali bez vojne podrške.

"Bili smo jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja je u najtežim trenucima, tijekom zimskih mjeseci, isporučivala elektroenergetsku opremu Ukrajini, jer imamo slične energetske sustave, kao i generatore i rezervne dijelove. Čak i kada se to nije moglo kupiti na tržištu, slali smo ih Ukrajini iz vlastitih zaliha. Na taj se način, a mnogi to ne znaju, posebno u Europskoj uniji, razvila vrlo bliska veza između Srbije i Ukrajine", istaknula je.

Govorila je i o političkoj podršci te stalnoj komunikaciji s ukrajinskim vodstvom. "Vidjeli ste da je komunikacija između predsjednika Vučića i predsjednika Zelenskog iznimno redovita; oni su u stalnom kontaktu. Moja komunikacija s predsjednikom Vrhovne Rade Ukrajine, Ruslanom Stefančukom, izgleda slično", dodala je Brnabić.

Pretjerivanje iz Bruxellesa

No, u Bruxellesu smatraju da je Srbija najbliža suradnica Moskve. Brnabić smatra takve stavove pretjerivanjem.

"Mi Srbi nismo 'mali Rusi'. Srbija je samostalna, neovisna i suverena zemlja s gotovo tisućljetnom poviješću. Da, imamo tradicionalno dobre odnose s Ruskom Federacijom, i te veze i danas postoje. Rusija je bila jedna od rijetkih zemalja koja je osudila NATO-ovo bombardiranje Srbije 1999. godine. Ali to nije odnos bez trzavica - moram naglasiti da je Ruska Federacija često kritizirala Srbiju, primjerice zbog glasanja u Ujedinjenim narodima kojim smo osudili rusku agresiju na Ukrajinu, a često su nas kritizirali i zbog pomoći i podrške koju pružamo Ukrajini", kazala je Brnabić.

Dodala je da ljudi vođeni stereotipima ponekad previde određene činjenice, dok druge preuveličavaju.

"Istina je važna i možda bismo je trebali učinkovitije komunicirati. Nažalost, stereotipi su toliko snažni i ukorijenjeni da čak i kada govorimo o tome što radimo, ljudi to često ignoriraju ili nam jednostavno ne vjeruju. Međutim, kao što je rekao naš ministar vanjskih poslova, kada je riječ o odnosima Srbije s Ukrajinom i razmjerima srbijanske podrške Ukrajini, najbolje je pitati samu Ukrajinu", rekla je bivša premijerka.

'Srbiji je mjesto u EU-u'

Smatra da se pred Srbiju postavljaju puno veći zahtjevi nego drugim zemljama koje žele pristupiti EU-u. Dodaje da se zbog toga Srbi osjećaju frustrirano. 

"Dat ću primjer provedbe preporuka OESS-a o poboljšanju izbornih uvjeta u Srbiji. Kako bismo otvorili klaster tri, za koji smo tehnički spremni od 2021., od nas se traži da provedemo sve preporuke OESS-a. Ali ako pogledate druge zemlje kandidatkinje koje također imaju preporuke OESS-a o poboljšanju izbornih uvjeta, od njih se ne traži da provedu ijednu, a već su otvorile sve svoje klastere. To su dvostruki standardi koje je teško objasniti našim građanima i koji potkopavaju vjerodostojnost Europske unije", kaže ona.

Naglasila da vjeruje da je Srbiji mjesto u EU-u. "Zato ne odustajemo; nastavit ćemo se boriti, radit ćemo još više, ali važno je da predstavljamo ne samo planove već i rezultate. Razumijemo da je Europska unija klub, obitelj zemalja koja može postaviti bilo kakve standarde koje želi za one koji se žele pridružiti, ali bilo bi dobro da ti standardi budu ujednačeniji", zaključila je aktualna predsjednica Narodne skupštine.