Društvo u Predsjedništvu pravit će joj Denis Bećirović iz SDP-a BiH te Željka Cvijanović iz SNSD-a Milorada Dodika, dvoje kandidata koji su sukladno prognozama obnovili svoje mandate. Najdramatičnije je bilo oko izbora bošnjačkog člana, gdje je zabilježen i mali fenomen: kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u toj je utrci dobio trećinu glasova manje nego što ih je na parlamentarnom nivou dobila njegova stranka, što će po svemu sudeći dovesti do unutarstranačkog preslagivanja.

Među gubitnicima svakako se ističe Željko Komšić, čiji je kandidat Slaven Kovačević hametice poražen od HDZ-ove Filipović, a i njegova stranka Demokratski front (DF) zabilježila je neslavne rezultate na svim nivoima. Komšić je u gubitničkom govoru priznao da ovakvi rezultati znače da birači više nisu skloni konceptu 'građanske BiH' koji zagovara – ili barem nisu skloni njemu i njegovoj stranci kao zagovornicima takvih ideja.

S druge strane, osim SDA-a kao stranke s apsolutno najvećim brojem mandata u parlamentu Federacije BiH, solidan rezultat bilježe SDP te Stranka za BiH. U budućoj vlasti evidentno će sudjelovati HDZ BiH, koji je zadržao svoj status u četiri županije s hrvatskom većinom, a svi oni teško da će moći izbjeći Dodikov SNSD jer je ostao neprikosnoven u Republici Srpskoj.

Tko je iznenađen

Nedjeljne izbore u Bosni i Hercegovini obilježio je dodatni pad izlaznosti birača, no zasad je nejasno radi li se o rezultatu pada broja stanovnika u državi ili uvođenja nove tehnologije na izborima. Ove godine, naime, izborni je proces prvi put gotovo potpuno digitaliziran i automatiziran, čime je dramatično spriječena mogućnost prijevara i manipulacija.

A 'nacionalne' stranke svejedno su ostvarile još bolji rezultat nego prije četiri godine, čime je dokinuta fama da je njihova konstantna prevlast zasnovana na izbornim krađama.

'Rezultat izbora uglavnom je očekivan za one koji poznaju političke prilike u BiH, a iznenađenje je isključivo za one koji nisu željeli prihvatiti činjenicu da građani u suštini uvijek glasuju za nacionalne stranke. Tu se nikada nije radilo o izbornim prijevarama, već o izbornoj volji', kaže za tportal politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić.

Ona se slaže da je čak 50 tisuća glasova manje za Bakira Izetbegovića u odnosu na SDA jasan znak da se biračima ne sviđa način vođenja te stranke te kao jednog od pobjednika svakako vidi SDP BiH dok su preostale članice dosad vladajuće Trojke (Narod i pravda i Naša stranka), s 50 posto manje glasova, gubitnice ovih izbora, a Demokratska fronta Željka Komšića evidentno ide prema gašenju.

'U hrvatskom biračkom tijelu – jer biračko tijelo u BiH nažalost je podijeljeno na tri dijela – pobjeda Darijane Filipović mogla se očekivati zbog loših kandidata 'hrvatske petorke' i DF-a, a takav ishod nesumnjivo će relaksirati situaciju među hrvatskim biračima i stvoriti mogućnost za jačanje opozicije jer više nema razloga za homogeniziranje oko jedne stranke i jednog kandidata. Pokazalo se da, čak i kada Hrvati izađu na izbore s dva legitimna kandidata, oni mogu pobijediti pod uvjetom da se Bošnjaci ne miješaju u njihov izbor', kaže Marić.

Ipak, rezultati pokazuju da je protukandidat Zdenko Lučić dobio znatno više glasova primjerice u Sarajevu nego u krajevima s hrvatskom većinom – dapače, neslavno je prošao čak i u rodnom Ljubuškom s oko 22 posto glasova.

'On nije počeo s kampanjom na vrijeme, a slao je kontradiktorne poruke po kojima u jednom trenutku želi, a u drugom ne želi glasove Bošnjaka. Na koncu su se ti glasovi raspršili između Komšićeva Slavena Kovačevića i samog Lučića, no ovaj je ostvario svoj primarni cilj, a to je privlačenje određenog broja glasova za 'hrvatsku petorku'', objašnjava Marić te je pobjedu Darijane Filipović označila kao dobar ishod ovih izbora.

'Da je pobijedio Lučić, i to pretežito glasovima Bošnjaka, to bi samo zakompliciralo situaciju. S Darijanom Filipović doći će do relaksacije odnosa jer ona nije osoba koja je sklona provokacijama, a svakako će doći i do poboljšanja imidža Bosne i Hercegovine u inozemstvu jer umjesto Komšića – koji nije radio apsolutno ništa – u Predsjedništvo odlazi osoba proeuropske orijentacije koja će uživati podršku Hrvatske, lako se povezati s akterima u Europskoj uniji i unaprijediti diplomatske odnose BiH s drugim državama. Sigurna sam da će ona kao mlada žena na toj funkciji dobiti podršku na mnogim razinama', smatra ova analitičarka.

Bošnjačka komponenta

Marić smatra da je čak i Milorad Dodik iznenađen dimenzijom svoje pobjede na svim razinama jer će lako formirati vlast u Republici Srpskoj, a njegov SNSD će po svemu sudeći – kao i HDZ BiH – biti neizbježan pri formiranju državne vlasti. Ključno je pitanje tko će pritom činiti 'bošnjačku komponentu'.

'Velika koalicija SDA-a i SDP-a BiH bila bi dovoljna za formiranje vlasti na obje razine, no po riječima dosadašnjeg premijera Federacije Nermina Nikšića, a on nije osoba koja olako daje snažne izjave, takva suradnja ne dolazi u obzir. Stoga je izgledan scenarij po kojemu će oba bloka – jedan čini SDA, a drugi predvodi SDP, u suradnji s Našom strankom i Narodom i pravdom – tražiti potporu Stranke za BiH kao možda najvećeg iznenađenja ovih izbora. Za nju i njezina predsjednika Semira Efendića radi se o ključnoj, strateškoj odluci, pogotovo uzevši u obzir njihova ranija iskustva. Vjerovali su Bakiru Izetbegoviću i ostali bez vlasti samo nekoliko minuta prije njezina formiranja', objašnjava Marić.

Ona vjeruje da su Efendić i Stranka za BiH ipak skloniji suradnji sa SDP-om i ostalim partnerima jer su svjesni toga da bi ih u političkom smislu SDA 'progutao', kao što je to upravo učinio s Komšićevim DF-om. Osim toga, kaže, izgledno je da bi sam Efendić za četiri godine mogao biti kandidat ove koalicije za bošnjačkog člana Predsjedništva jer se nakon dva mandata Bećirović više neće moći kandidirati.

'Jedno je sigurno: ako HDZ BiH bude mogao birati koalicijskog partnera na bošnjačkoj strani spektra, to će sasvim sigurno biti SDP BiH. S njima su u prethodnom razdoblju imali odličnu suradnju, u vlasti je vladalo povjerenje, a građani su osjetili kako to izgleda kada se odluke donose kompromisom, a ne preglasavanjem i provokacijama', zaključuje Marić.