Uskoro počinje sezona grijanja. Iako nam bablje ljeto još uvijek servira sunčano vrijeme i temperature iznad prosjeka za ovo doba godine, treba se priznati da su jutra ipak malo svježija.

Stoga nije zgorega provjeriti svoje bojlere. Naravno, to se odnosi na kućanstva koja se griju na plin. Nepisana obveza servisiranja plinskih bojlera svake godine mnogima je gnjavaža, no može dovesti do ozbiljnih, pa čak i tragičnih posljedica.

Mnogi ljudi niti ne znaju što sve obuhvaća servis plinskog bojlera, kako izgleda, ni koliko košta. To nam je objasnio velikogorički serviser Mario Ožvald, koji odmah napominje da je potrebno razlikovati dvije vrste bojlera.

"Općenito za sve bojlere vrijedi da se održavanjem i mehaničkim ili kemijskim čišćenjem od kamenca povećava učinkovitost i smanjuje potrošnja energije te se u velikom postotku mogu izbjeći potencijalni kvarovi do kojih bi došlo da nema održavanja", rekao je serviser.

Atmosferski bojleri mogu ubiti

No, odmah dodaje da je posebnu pažnju potrebno posvetiti atmosferskim bojlerima. Tijekom zime nisu rijetke tragične vijesti o pogibijama ljudi zbog trovanja plinom. Uzročnik je najčešće neispravan atmosferski bojler.

"Kod atmosferskih bojlera koji su spojeni na dimnjak, preporuka je jedanput godišnje napraviti pregled ili servis zbog uvjeta rada, odnosno zato što su najosjetljiviji i može se dogoditi trovanje zbog atmosferilija ili povrata plinova. Tu je uključen i dimnjačar, koji provjerava sami dimnjak i uvjete rada, odnosno kontinuirani dotok svježeg zraka", objasnio je Ožvald.

U takvim bojlerima često dolazi do nakupljanja čađe ili prašine, naročito ako nisu održavani. Zbog toga se plin često nađe ondje gdje ne treba

"Može doći do stvaranja čađe, ako nema održavanja, ima puno prašine ili dimnjak nema dobar podtlak, sve se zadržava na izmjenjivaču i ta sagoretina ne odlazi u dimnjak, nego se dio toga u obliku ugljičnog monoksida vraća u prostor", upozorava Ožvald i naglašava još jednu opasnost:

"Druga stvar, ako se tome doda nekakva napa u prostoru, nekakvom stanu gdje je PVC stolarija, a k tome je i napa jača, dolazi do toga da napa zbog zatvorenih prostora više nema otkud vući zrak pa ga vuče iz dimnjaka gdje je djelomično otvoreno okno pa i to potencira povrat dimnih plinova", istaknuo je.

Zatrpani pozivima

Trenutno je zatrpan pozivima građana koji, prije nego što uključe radijatore, žele provjeriti je li sve u redu. Sami servis ne traje dugo i ne košta puno, ako je bojler uredno održavan.

"Radnje koje obavljamo tiču se čišćenja plamenika i samog ložišta. Kod atmosferskih ili starih turbofasadnih bojlera je to čišćenje izmjenjivača, mehanički izvana, a iznutra kemijski, za grijanje i za toplu vodu. Zatim ide kontrola tlaka u ekspanzijskoj posudi, otprašivanje uređaja, mjerenje dimnih plinova ili nepropusnosti, punjenje sustava, odzračivanje bojlera i kontrola njegove funkcionalnosti", objasnio je Ožvald.

Sve navedeno kod njega košta 125 eura. Kaže kako ima i nešto jeftinijih, ali i nešto skupljih servisa te da se on po cijeni svojih usluga nalazi negdje u sredini. Stoga ne čudi što je i on uveo listu čekanja.

"Uvijek u devetom ili prelaskom s devetog na deseti mjesec, pa sve do Božića, u pravilu je red čekanja u vršnoj špici dva do tri tjedna sigurno. Neki kvarovi imaju prioritet, pod uvjetom da su uređaji održavani. S obzirom na količinu poziva i broj intervencija, teško je sve skupa uskladiti", dodao je.

Dolaskom na teren, kaže, može u dogovoru s klijentom pregledati cijevi i radijatore u stanu. No, sve ovisi o samom stanju sustava pa su i ovdje moguća čekanja.

Jedan od razloga je i to što ljudi često zovu i zbog osnovnih stvari pri rukovanju bojlerom. "Često se radi i o banalnostima gdje ljudi ne znaju rukovati ili koristiti uređaj pa trebaju uputu ili sugestiju. Ima i kvarova koji se ne mogu predvidjeti, poput kvarova elektronskih senzora, pumpi i sličnog", tvrdi serviser.

Savjeti građanima

Stoga je uputio nekoliko savjeta onima koji imaju plinski bojler kod kuće. "Trebaju voditi brigu o tome da sustavi imaju tlak u bojleru. Grijanje se može probati mjesec dana ranije, bez obzira na to što je toplo može se uključiti i vidjeti radi li ili ne radi. I redovno održavanje, naravno, pročitati upute ako je uređaj novi, pa da ljudi malo prouče što mogu, a što ne mogu", ustvrdio je Mario Ožvald.

Usput je apelirao na građane da ne zovu masovno u rujnu i listopadu, jer će morati dulje čekati na servis svojih bojlera, a tako će olakšati i majstorima koji ne moraju žuriti od jedne do druge adrese.

"Najbolje bi bilo servisirati bojlere u proljeće. Kad bi se ta masa ljudi kod servisera rasporedila, sve bi bilo neusporedivo bolje i lakše. U sedmom ili osmom mjesecu je bila iznimna situacija, jer su temperature bile 35 stupnjeva, pa čovjek može shvatiti da se toga nitko ne sjeti. Jedan manji dio ljudi ipak vodi brigu. Naravno, do toga dolazi, kao i kod klima i sličnih sustava - kad treba, svi se sjete", zaključio je Ožvald.

Iako topli prostor jest osnovna ljudska potreba, bojlere se može servisirati bilo kad u godini. Time je moguće brže dobiti kvalitetniju uslugu, ali i osigurati se da sve bude u redu kad je najpotrebnije. Ipak je lakše dati stotinjak eura, nego zbog neispravnog bojlera, u najgorem slučaju izgubiti život.