PRITISAK NA RUSIJU

EU i Sirija 2008. potpisali sporazum koji nije stupio na snagu: Sad bi se to moglo promijeniti

16.11.2026 u 19:37

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Europska unija želi oživjeti sporazum sa Sirijom koji je potpisan još 2008., ali nikada nije stupio na snagu, izjavila je u ponedjeljak visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

"EU nastoji poboljšati svoje veze sa Sirijom i ministri vanjskih poslova država članica danas su to podržali”, izjavila je Kallas nakon sastanka Vijeća za vanjske poslove.

“Razgovarali smo o tome kako obnoviti sporazum o pridruživanju između EU i Sirije, koji je bio potpisan 2008., ali treba evaluirati sve što se u međuvremenu dogodilo kako bi se sporazum prilagodio novoj situaciji”, izjavio je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Sporazum je potpisan još dok je Bašar al-Asad bio na vlasti. Države članice podržale su oživljavanje toga sporazuma kako bi se uspostavio potreban okvir za odnose između EU-a i Sirije.

Vakuum koji treba popuniti

Kallas je rekla da su se ministri složili da se treba angažirati u Siriji, jer će u suprotnom taj vakuum popuniti neki drugi igrači.

Europska unija je prekinula suradnju sa Sirijom 2011. godine zbog represije Asadova režima koja je izazvala razorni građanski rat. Asad je godinama ostao na vlasti zahvaljujući pomoći Rusije, ali je krajem 2024. svrgnut i vlast su preuzele islamističke skupine predvođene Ahmadom al-Šarom, koji je postao predsjednik zemlje.

Osim o Siriji, ministri vanjskih poslova razgovarali su o daljnjoj pomoći Ukrajini.

“Razgovarali smo o tome kako pomoći Ukrajini s obzirom na nadolazeću zimu. S naše strane smo izrazili snažnu podršku svim naporima Ukrajine u borbi za slobodu i teritorijalnu cjelovitost”, rekao je ministar Grlić Radman.

Razgovaralo se o tome kako napraviti još veći pritisak na Rusiju te o uključivanju EU u mirovne pregovore.

Grlić Radman je istaknuo potrebu da EU govori jednim glasom, da ima koordiniran pristup kada je u pitanju Ukrajina. Zauzeo se za usvajanje 22. paketa sankcija protiv Rusije.

Ministri su postigli dogovor da se na popis sankcioniranih uvrsti dodatnih 113 pojedinaca i pravnih osoba kako bi se ograničila sposobnost Rusije da financira svoj rat protiv Ukrajine.

Kao odgovor na neselektivne napade Rusije na Ukrajinu, posebno na civilnu infrastrukturu, Vijeće je danas uvelo dodatne restriktivne mjere protiv 12 pojedinaca i 101 pravne osobe zbog njihove uloge u gospodarskim sektorima koji osiguravaju znatan izvor prihoda za ruski agresorski rat i podupiru njezinu „flotu u sjeni”.

Na dodatnom popisu nalazi se gotovo 50 ruskih banaka i financijskih institucija. Na popis sankcioniranih dodan je jedini dioničar ruskog maloprodajnog diva Wildberriesa te većinski vlasnik druge velike ruske tvrtke za e-trgovinu Ozon.

Na popis su dodane osobe i poduzeća iz ruskog naftnog i energetskog sektora. Energetske tvrtke koje su danas dodane na popis upravljaju ruskim rafinerijama i naftnim terminalom u Sankt Peterburgu te su aktivne u segmentu istraživanja i proizvodnje.

Za osobe i pravne subjekte obuhvaćene ovim režimom sankcija vrijedi mjera zamrzavanja imovine, a za fizičke osobe navedene na današnjem popisu vrijedi zabrana ulaska na teritorij EU-a.