Od početka invazije na Ukrajinu, u veljači 2022. godine, koja je donijela i brojne sankcije usmjerene na postupno smanjivanje ili ukidanje uvoza nafte i plina iz Rusije u Europu, aktivna je i takozvana flota u sjeni.

Riječ je o skupini od nekoliko stotina brodova, mahom pod stranim zastavama, koji preko Baltičkog i Crnog mora izvoze rusku naftu u druge dijelove svijeta. Time Rusija ipak ostvaruje prihode od svoje energetske industrije, unatoč tomu što oni padaju.

No na tim se brodovima nalaze i članovi posade s vezama u ruskoj vojsci i sigurnosnim službama. Oni su se bavili špijunažom ne samo luka i dobavljača, već i drugih članova posade, doznaje CNN od neimenovanih zapadnih i ukrajinskih obavještajnih službi.

Na popisima članova posade brodova koji pripadaju floti u sjeni uglavnom se nalaze imena koja nisu ruska, a ponekad se na popis, netom prije isplovljavanja iz luka, doda nekoliko ruskih imena, ali i brojeva putovnica koje pripadaju Rusiji.

Veze s vagnerovcima

Nekolicina njih zaposlena je u tajnoj ruskoj tvrtki pod nazivom Moran Security, a drugi su bivši djelatnici privatnih ruskih vojnih tvrtki, poput Grupe Wagner. Inače, Moran Security povezana je s ruskim obavještajnim službama, zbog čega joj je lani američko Ministarstvo financija propisalo sankcije.

Ukrajinski obavještajci primijetili su pojavu ruskih obavještajaca i djelatnika Moran Securityja na brodovima flote u sjeni još prije šest mjeseci. Neki od njih navodno su s tankera fotografirali vojnu infrastrukturu raspoređenu po Europi. Uz to, zapadnjačke obavještajne agencije procjenjuju da 'u slučaju Moran Securityja, oni nisu uključeni u izravan sukob, već osiguravaju da njihovi kooperanti djeluju u skladu s interesima Kremlja'. To se slaže i s procjenom Oleksandra Stahneviča iz Ukrajinske vanjske obavještajne agencije, a on je rekao da ruski špijuni prate i kapetane brodova koji nisu njihovi državljani.

Prisutnost i aktivnosti Rusa na tim brodovima sve su veća briga europskih sigurnosnih službi s obzirom na broj brodova koji plove europskim morima i rastući potencijal za špijunažu. Obavještajni izvore tvrde da su upravo ti ljudi odgovorni za neke od većih sabotaža u posljednje vrijeme, što je samo dokaz za to da Kremlj i dalje provodi hibridni rat protiv Europe.

Špijunske aktivnosti

Zamjenik direktora Moran Securityja, Aleksej Badikov, odbio je komentirati optužbe, no novinari CNN-a rekonstruirali su špijunske aktivnosti na Boracayu, jednom od 'brodova u sjeni', temeljem satelitskih snimki, pomorskih i obavještajnih podataka te procjena zapadnih tajnih službi.

Prije svega, treba reći da je Boracay u protekle tri godine često mijenjao ime i polaznu luku. Zabilježeno je i to da su se 20. rujna dvojica muškaraca ukrcala na brod u luci Primorsk, nedaleko od Sankt Peterburga. Obojica su bila navedena kao tehničari, ali i jedini Rusi na brodu čija je posada bila sastavljena od državljana Kine, Mjanmara i Bangladeša.

Ukrajinski obavještajci identificirali su dvojicu Rusa, a zapadni obavještajci potvrdili su te informacije. Jedan od njih je bivši policajac, ali i pripadnik grupe Wagner. Tijekom ranije plovidbe tog broda, na njemu su također bila dvojica Rusa. Jedan od njih služio je u specijalnoj policijskoj pukovniji ruskog MUP-a, a drugi je pak kao adresu stanovanja imao rusko Ministarstvo obrane.

'Osobno sam vidio barem dva broda iz flote u sjeni čija posada uglavnom nije ruska, ali imate jednog ili dva Rusa kao dio popisa. Čini se da oni upravljaju brodom. Imaju više moći čak i od kapetana', rekao je Bjarne Caesar Skinnerup, jedan od najiskusnijih časnika u danskoj državnoj skiperskoj službi DanPilot, dodavši da su uglavnom neugodni prema inspektorima, ponašaju se dominantno te nose kamuflažne mornaričke uniforme.

Incident u Kopenhagenu

U srpnju su iz DanPilota poslali poruku danskoj upravi za upravljanje u hitnim situacijama, upozorivši na sve veći broj brodova s članovima posade u vojnim uniformama koji su vrlo aktivni u fotografiranju određenih područja, a naročito mosta Oresund, koji s tunelom povezuje tu zemlju sa Švedskom.

Visoka zapovjednica švedske mornarice Ewa Skoog Haslum prošle godine izjavila je da su neki tankeri povezani s Rusijom u Baltiku imali 'antene i jarbole koji obično ne pripadaju' trgovačkim brodovima.

Prisutnost tih brodova sve se češće veže i s čestim upadima dronova u područja vojnih baza i zračnih luka diljem Europe. Tako je već spomenuti Boracay nakon isplovljavanja iz Primorska plovio danskim vodama u vrijeme u kojem su dronovi prekinuli promet u zračnoj luci u Kopenhagenu. Njihovi rojevi tada su primijećeni i u blizini danskih vojnih baza, a policija je priopćila da istražuje jesu li brodovi služili kao lansirne platforme za dronove.

Podaci pokazuju da je Boracay plovio duž zapadne obale Danske prema jugu kad su uočeni dronovi oko Esbjerga i nekolicine obližnjih zračnih luka. Izvor iz zapadnih obavještajnih službi smatra da se 'koincidencija između incidenta i prisutnosti plovila u tom području može smatrati sumnjivom'.

Nekoliko dana kasnije francuska vojska ukrcala se na Boracay te uhitila kapetana, inače državljanina Kine, jer dokumentima nije dokazao da brod zaista plovi pod zastavom Benina. Na brodu su bila i dvojica Rusa te su privedeni i nasamo ispitani. Dronovi tada nisu pronađeni pa je brod nastavio svoje putovanje prema luci Vadinar u zapadnoj Indiji, gdje je 1. studenog iskrcao rusku naftu.

Provjereni kadrovi

Europski obavještajni dužnosnik rekao je za CNN: 'Naša radna pretpostavka je da su ruski brodovi bili uključeni u barem neke od neobjašnjivih događaja s dronovima u blizini europskih obala', rekao je jedan od europskih obavještajaca, no Badikov je takve tvrdnje nazvao 'potpuno ludima'.

'Ako želite koristiti dronove, koristit ćete ih s ribarskih brodova, ne s velikog tankera za naftu, jer je to tehnički nesigurno i nitko to neće učiniti', ustvrdio je.

Ukrajinski obavještajci otkrili su imena ukupno osmorice Rusa koji su se nalazili na drugim brodovima flote u sjeni na sličnim rutama oko Europe. Dio njih povezan je s vojnim i obavještajnim strukturama u Rusiji, ali i s već spomenutom tvrtkom Moran Security.

Na svojoj internetskoj stranici ta tvrtka navodi da traži 'aktivne ili umirovljene časnike koji su služili u specijalnim snagama (GRU, zračno-desantne trupe, pomorski komandosi) i koji su završili najmanje dva raspoređivanja'. Predsjednik tvrtke je Vjačeslav Kalašnjikov, umirovljeni potpukovnik ruske obavještajne službe FSB, a dvojica menadžera zapravo su bivši zapovjednici nuklearnih podmornica.

Navode i da se bave međunarodnom logistikom, pomorskom i kopnenom fizičkom sigurnosti, kao i obavještajnim operacijama. Moran Security je ugašen 2017., da bi već sljedeće godine otvorili svoj ured u Gruziji. No sad su registrirani u Rusiji, ali i Belizeu, srednjoameričkoj državici koja je oaza za fiktivno osnivanje tvrtki. Zbog toga Danci smatraju da bi Europa trebala uspostaviti stroži sustav zajedničkog djelovanja.

'Usuđujemo li se to učiniti? Kakva bi bila reakcija Rusije? Zato danska vlada još ništa nije učinila - izuzetno smo mala zemlja i ako moramo nešto učiniti, to mora biti zajednička europska stvar', zaključio je Skinnerup.