Prije godinu dana, američki predsjednik Donald Trump predvidio je da će visoke trgovinske carine pokoriti Kinu, glavnog američkog ekonomskog protivnika. U četvrtak i petak boravit će u Pekingu oslabljene ambicije, zbog sudskih presuda protiv tih carina.

Stoga će svoj ekonomski itinerar svesti na potpisivanje nekoliko sporazuma o grahu, govedini i zrakoplovima Boeinga. No, puno važnije, pokušat će angažirati Kinu da mu pomogne završiti rat u Iranu, koji mu predstavlja sve veći teret.

"Trump nekako treba Kinu više nego što Kina treba njega. Potrebna mu je svojevrsna vanjskopolitička pobjeda; pobjeda koja pokazuje da želi osigurati stabilnost u svijetu i da ne remeti globalnu politiku", ustvrdio je za Reuters Alejandro Reyes, profesor na Sveučilištu u Hong Kongu specijaliziran za kinesku vanjsku politiku.

Izgubljen carinski rat

Tijekom posljednjeg sastanka s kineskim vodstvom, Trump je suspendirao troznamenkaste carine na njihovu robu, a Xi Jinping je popustio sa zadržavanjem globalnih zaliha rijetkih minerala. No, Kina je, unatoč tome, izoštrila svoj set alata za ekonomski pritisak usmjeren na Washington.

Trump je, pak, bio zaokupljen borbom protiv presuda američkih sudova protiv carina, ali i ratom s Iranom koji je smanjio njegov rejting uoči međuizbora u studenom.

Unatoč najavljenim sporazumima, ostaje nejasno hoće li biti produljeno trgovinsko primirje. U Peking s Trumpom lete Elon Muska i Tim Cook, izvršni direktori Tesle i Applea, unatoč tome što je američka delegacija znatno manja nego tijekom posjeta u prvom Trumpovu mandatu.

Naime, Trumpova objava na društvenim mrežama iz travnja prošle godine, u kojoj je naveo da će carine natjerati Kinu da shvati da su "dani pljačkanja" Sjedinjenih Država prošli, promijenile su raspoloženje na Dalekom istoku. Kinezi su ograničili izvoz rijetkih metala i minerala, razotkrivajući ovisnost Zapada u proizvodnji elektroničke opreme i električnih automobila. Zbog toga je na kraju i postignuto krhko primirje između dviju zemalja.

Gašenje ili paljenje vatre?

No, otada se suočio s propalom aneksijom Grenlanda, previranjima u NATO-u te sukobom na Bliskom istoku koji je potaknuo energetsku krizu. Više od 60 posto Amerikanaca ne podržava rat u Iranu, pa Trump želi da Kina uvjeri Iran da potpiše mirovni sporazum.

Kina je, naime, najveći uvoznik iranske nafte, pa će, stoga, htjeti nešto zauzvrat. Visoko na listi želja je Tajvan, otok na kojeg Kina polaže pravo. Dio analitičara se pribojava da bi Trump mogao ohrabriti Kinu da napadne Tajvan, no bilo kakva promjena tona zabrinula bi američke saveznike u Aziji.

Wu Xinbo, profesor na Sveučilištu Fudan u Šangaju i član savjetodavnog odbora za politiku kineskog ministarstva vanjskih poslova, rekao je da Trump treba jasno dati do znanja da "neće podržati neovisnost niti poduzimati akcije koje potiču separatističku političku agendu".

Amerikanci traže prijateljsku suradnju

Naravno, Kinezi žele da se Trump obveže da više neće poduzimati poteze poput kontrole izvoza tehnologije, naročito za proizvodnju čipova. S druge strane, službeni Peking je donio zakon kojim se kažnjavaju strani subjekti koji mijenjaju lance opskrbe kako bi zaobišli Kinu, ali i pooštrava sustav licenciranja rijetkih minerala. 

Zanimljivo, 53 posto Amerikanaca drži da bi SAD trebao uspostaviti prijateljsku suradnju i veze s Kinom. Dakle, samo održavanje "statusa quo" s Kinom, Trumpu bi moglo donijeti pobjedu na međuizborima. Čini se kako bi krajnji ishod mogao biti "površni prekid vatre koji je uvelike u korist Kine", rekao je Scott Kennedy iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

"Godinama su nas iskorištavali naši prethodni predsjednici, a sada nam ide odlično s Kinom. Jako poštujem Xija i nadam se da će i on poštuje mene", rekao je nedavno Trump.