Jedan od njih je 51-godišnji Nelson Yeh, zaposlen u financijskom sektoru u Taipeiju. Još prije tri godine odlučio je otvoriti bankovni račun u Singapuru i izvan zemlje premjestiti dio svoje imovine. Ubrzo nakon toga podnio je zahtjev za državljanstvo u Turskoj, a devet mjeseci kasnije dobio je dodatne putovnice za sebe i suprugu. U slučaju sukoba, kaže, to bi mu omogućilo pristup novcu i slobodnije kretanje.

'Vjerojatnost da se to dogodi nije velika, ali ako se dogodi, posljedice bi bile ogromne. Zato želim imati plan B', kaže Yeh u razgovoru za CNN. Dodaje kako mu je povjerenje u globalni poredak dodatno poljuljano nakon što su se Sjedinjene Države uključile u eskalirajući sukob na Bliskom istoku. 'Vidimo kako se dosadašnji svjetski poredak počinje urušavati i više ne postoji jedna sila koja može diktirati situaciju', smatra.

Pritisak Pekinga i dugogodišnji strah od sukoba

Tajvan se desetljećima suočava s mogućnošću vojnog sukoba s Kinom, no posljednjih godina pritisak Pekinga dodatno je pojačan. Pod vodstvom predsjednika Xi Jinpinga, Kina sve odlučnije polaže pravo na taj samoupravni otok, organizira vojne vježbe s bojevim gađanjem i simulira blokade kako bi odvratila, kako navodi, 'separatističke snage'.

U takvom okruženju dio stanovništva odlučuje se na dodatnu pripremu. Neki uče prve medicinske postupke ili rukovanje oružjem, dok organizacije civilne zaštite provode obuke za krizne situacije. Istodobno, imigracijski savjetnici bilježe sve veći interes za odlazak u inozemstvo. 'Ako odem u inozemstvo, trebaju mi novac i putovnica. Sve ostalo izvan je moje kontrole', kaže Yeh.

Pouke iz Hong Konga i Ukrajine

Yeh ističe kako je ideju o prebacivanju imovine u inozemstvo dobio od prijatelja iz Hong Konga, iz kojeg su posljednjih godina deseci tisuća ljudi otišli nakon pooštravanja sigurnosnih zakona i jačanja kontrole Pekinga. Tijekom prosvjeda 2019. često se mogla čuti poruka 'danas Hong Kong, sutra Tajvan'.

Slična zabrinutost pojavila se i nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., kada se pak počela širiti poruka 'danas Ukrajina, sutra Tajvan', naglašavajući ranjivost otoka.

Iako zasad nema naznaka da Kina planira neposrednu vojnu akciju, takav bi potez mogao izazvati snažan odgovor Sjedinjenih Država i dovesti do skupog sukoba s globalnim posljedicama za trgovinu.

Predsjednik Tajvana Lai Ching-te u međuvremenu je predložio paket vrijedan 40 milijardi dolara koji uključuje jednu od najvećih nabava oružja iz SAD-a. Prijedlog nailazi na političke otpore unutar zemlje, ali i kritike iz Pekinga. Američki senatori ovaj su tjedan posjetili Tajvan kako bi potaknuli postizanje dogovora.

Rastu ulaganja i interes za alternativne opcije

Pesimizam oko političke i sigurnosne situacije potiče i konkretne ekonomske poteze. Prema riječima Edwarda Laija, tajvanskog agenta za nekretnine u Bangkoku, interes za kupnju nekretnina u Tajlandu značajno je porastao, pri čemu oko 70 posto upita dolazi od Tajvanaca zabrinutih zbog geopolitike.

'Moji prijatelji u Tajvanu često mi govore da imaju osjećaj da bi mogli izgubiti svoju zemlju'. kaže.

Sličnu strategiju razvio je i 67-godišnji umirovljenik Kuo, koji je još prije deset godina počeo kupovati nekretnine u Kambodži – najprije kao investiciju, a potom i kao sigurnosnu opciju u slučaju sukoba. On vjeruje da će pitanje ujedinjenja Kine i Tajvana biti riješeno za vrijeme mandata Xi Jinpinga, ali strahuje od agresivnijeg scenarija poput blokade ili invazije.

'Ako uspijete izaći, imate vremena pratiti razvoj situacije. Bez obzira na ishod, uvijek postoji mogućnost povratka ako se okolnosti poboljšaju', kaže.

Borba ili bijeg

Rat u Ukrajini dodatno je potaknuo rasprave o spremnosti društva na otpor. Analitičari ističu da volja stanovništva da brani zemlju ima i međunarodne posljedice. 'Ako Kina procijeni da Tajvanci nisu spremni boriti se, možda invazija neće ni biti potrebna', upozorava Charles Wu, profesor političkih znanosti sa Sveučilišta Južne Alabame.

Sjedinjene Države imaju strateški interes u sigurnosti Tajvana i zakonsku obvezu opskrbljivati ga oružjem za samoobranu, no predsjednik Donald Trump nije jasno odgovorio bi li Washington vojno intervenirao u slučaju napada. O toj se temi očekuju razgovori s kineskim predsjednikom tijekom najavljenog posjeta Pekingu.

Istraživanja pokazuju podijeljeno javno mnijenje. U jednoj anketi iz 2025. godine 37 posto ispitanika navelo je da bi 'pratilo razvoj situacije', 17 posto podržalo bi odluke vlade, 11 posto pokušalo bi napustiti zemlju, dok bi 20 posto aktivno pružilo otpor ili se pridružilo vojsci.

Pripreme države i privatni planovi

Tajvanska vlada produžila je obvezni vojni rok s četiri mjeseca na godinu dana te pokrenula programe civilne zaštite, uključujući edukacije i priručnike za ponašanje u kriznim situacijama.

Građani sve češće traže dodatne sigurnosne opcije. Imigracijski savjetnici bilježe porast interesa za programe državljanstva putem ulaganja u zemljama poput Svete Lucije, Vanuatua i Ujedinjenih Arapskih Emirata. 'Prije su ljudi željeli trajno preseljenje u SAD ili Kanadu. Danas žele raspodijeliti rizik – imovinu, boravište i identitet', kaže jedan od konzultanata.

No stručnjaci upozoravaju da odlazak u slučaju rata ne bi bio jednostavan. Zračne luke mogle bi biti prve mete, a bez međunarodne vojne pomoći evakuacija bi bila otežana. Zbog toga neki razmatraju i alternativne rute, poput odlaska brodom u Maleziju.

Unatoč rastućem interesu za odlazak, zasad nema znakova masovnog iseljavanja. Većina Tajvanaca zasad balansira između svakodnevnog života i priprema za potencijalnu krizu. Za mnoge, poput 33-godišnje podatkovne znanstvenice Kathy Chen, odluka je već donesena. Nakon studija u SAD-u preselila se u San Francisco sa suprugom i pokrenula postupak dobivanja stalnog boravka. 'Ne vjerujem da će rat uskoro izbiti, ali želim izbjeći bilo kakav rizik', kaže.