Toplinski val koji je ovih dana zahvatio Europu prisilio je brojne države da reagiraju i svojim građanima barem malo pokušaju olakšati svakodnevne obaveze. Francuska je zatvorila škole, Španjolska otvara klimatska utočišta za građane, Ujedinjeno Kraljevstvo bilježi rekordne temperature, a što čeka Hrvatsku?

'Temperature će rasti i u Hrvatskoj kako ćemo ići prema vikendu. Tako da je DHMZ od petka izdao i upozorenje na toplinski val i za unutrašnjost, a na Jadranu je podignut nivo upozorenja na najviši stupanj, dakle na crveno upozorenje na toplinski val koji može utjecati na zdravlje', istaknula je zamjenica glavnog ravnatelja DHMZ-a Petra Mikuš Jurković gostujući u emisiji Otvoreno na HRT-u.

Dodala je kako na neugodu dodatno utječe visoka noćna temperatura, koja se ponegdje na Jadranu ne spušta ispod 25 stupnjeva. To je vrlo neugodno za kvalitetan san i utječe na to koliko su ljudi odmorni.

'Dokazano je da uslijed klimatskih promjena i kako se zemlja globalno zagrijava, tako intenzitet, ali i dugotrajnost toplinskih valova raste. To znači da možemo očekivati u ovakvim uvjetima i češće i dulje toplinske valove, odnosno ekstremnije toplinske valove', naglasila je Mikuš Jurković.

Istaknula je kako bi toplinski val trebao potrajati do kraja lipnja, a poseban će problem predstavljati tzv. tropske noći. Već sad su, ističe, temperature znatno iznad prosjeka u odnosu na klimatološko razdoblje od 1991. do 2020. godine.

'Odstupanja su već sada ekstremna u odnosu na uobičajene vrijednosti u ovo doba godine', dodala je te nastavila kako se Hrvatska približava apsolutnim lipanjskim temperaturnim rekordima.

Ne utječe samo na ljude

Profesor emeritus s Geofizičkog odsjeka PMF-a, akademik Mirko Orlić upozorio je kako je za ovaj toplinski val, drugi ove godine, odgovoran Omega sustav.

'Omega sustav je oblik valovitosti mlazne struje. Imate mlaznu struju koja ide oko pola. Međutim ona nije pravocrtna nego ima neke svoje valove i kad se desi brijeg vala na toj mlaznoj struji onda on podsjeća na veliko grčko slovo Omega. To je točno ono što se sad događa. Jedan takav sustav je dijelom nad zapadnom Europom. Zato smo za sad još relativno dobro prošli, ali su na udaru Španjolska, Portugal, Francuska i Engleska. Međutim, kako se to bude pomalo micalo nažalost će i nas malo više zahvatiti nego do sada', pojasnio je Orlić.

Dugotrajne visoke temperature ne ostavljaju traga samo na ljudima, već i na biljkama, istaknuo je dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić.

'Visoke temperature za biljke nisu samo puka neugoda, već zaista predstavljaju vrlo ozbiljan fiziološki stres. Poseban problem predstavljaju dugotrajne visoke noćne temperature. U tom razdoblju kada su visoke noćne temperature biljke se ne uspijevaju regenerirati nego one pri takvim visokim temperaturama pojačano dišu i troše asimilate koje su fotosintezom prikupile tijekom dana', pojasnio je Mešić.

Rezultat je jednak i za ljude i za biljke i za životinje - manjak produktivnosti.

'Osim toga što te visoke temperature negativno utječu na rast i razvoj biljaka, one vrlo često pogoduju pojavi različitih bolesti i štetnika. S promjenama klime stvaraju se povoljni uvjeti za pojavu sve više novih štetnih organizama, što opet poseban problem stvara s europskom regulativom gdje se drastično ograničava primjena pesticida i tu dobivamo drastičan porast novih problema u samoj biljnoj proizvodnji', dodao je Mešić.

Pojasnio je kako su visoka vlaga i visoka temperatura sjajni uvjeti za rast i razvoj patogena poput gljivica i bakterija, koji mogu raditi probleme i u našem svakodnevnom životu.

To najbolje vide hrvatski poljoprivrednici koji se posljednjih godina suočavaju s nizom problema - od suše, tuče i poplava do pada prehrambene suverenosti i rasta cijena hrane.

Mešić ističe kako je Hrvatska, umjesto da iskoristi europske poticaje da uloži u znanje i struku, njima prikrila strukturne probleme. Zbog toga sad Hrvatska značajno zaostaje u stručnom upravljanju gospodarstvima.

'U razvijenim državama, znanje se smatra temeljem moderne poljoprivrede. Hrvatske se mora okrenuti novim tehnologijama i obrazovanju. Vidite da tradicija i iskustvo više nisu dovoljni', rekao je Mešić.

Nova rekordno topla godina na vidiku?

Rekordno visoke temperature ponovno su aktualizirale pitanje El Niña i njegovih mogućih globalnih učinaka.

'El Niño je prirodna pojava, za razliku od ovog zagrijavanja koje je dobrim dijelom rezultat čovjekova djelovanja. To smo imali stoljećima, ali kad se superponira na ovo zagrijavanje, onda postaje dramatičnije', rekao je Orlić te nastavio kako se očekuje kulminacija prema kraju godine.

Učinci El Niña različiti su, ovisno o regijama svijeta. No, prognoza je za Europu složenija zbog drugih klimatskih utjecaja.

'El Niño vrlo jako djeluje na Pacifik, Južnu Ameriku i Australiju, ali za Europu je teže precizno reći jer imamo i druge utjecaje, poput arktičkog zagrijavanja', naveo je Orlić dodavši kako bi u slučaju vrlo snažnog El Niña, uz postojeće globalno zagrijavanje, mogla uslijediti još jedna rekordno topla godina.