Usred toplinskog vala većina ljudi instinktivno poseže za najhladnijom mogućom vodom. Nakon boravka na suncu ili u sparnom stanu, ledeni tuš zvuči kao logično rješenje. Ipak, stručnjaci upozoravaju da takav šok za organizam ne mora pomoći u snižavanju unutarnje temperature tijela.

Naša optimalna tjelesna temperatura kreće se oko 37 stupnjeva. Kada se tijelo pregrije, centar za regulaciju temperature u mozgu šalje signale krvnim žilama i mišićima blizu kože kako bi se uključili mehanizmi hlađenja. Ako unutarnja temperatura predugo ostane vrlo visoka, osobito u rasponu od 39 do 40 stupnjeva, može doći do ozbiljnog opterećenja organizma i oštećenja organa.

Tijelo se hladi na nekoliko načina. Dio topline otpušta u okolinu, a važnu ulogu ima i znojenje. Kada je temperatura zraka viša od tjelesne, upravo znoj postaje jedan od ključnih načina obrane od pregrijavanja. U tom procesu krvne žile blizu površine kože šire se kako bi što više krvi došlo do kože, gdje se toplina lakše oslobađa.

Zašto hladan tuš može odmoći

Problem s vrlo hladnim tušem je u tome što tijelo na hladnoću reagira stezanjem krvnih žila u koži. To znači da prema površini tijela dolazi manje krvi, a toplina se zadržava dublje u organizmu, oko unutarnjih organa. Drugim riječima, ledena voda može prevariti tijelo. Umjesto da nastavi s hlađenjem, ono može zaključiti da treba čuvati toplinu.

Kod zdravih ljudi kratak hladan tuš kod kuće najčešće neće izazvati ozbiljne posljedice, no nagli prijelaz iz velike vrućine u vrlo hladnu vodu nije bez rizika. Izlaganje vodi od oko 15 stupnjeva može pokrenuti takozvani hladni šok, reakciju u kojoj se krvne žile naglo stežu, a krvni tlak raste jer srce mora pumpati protiv većeg otpora.

To može biti posebno rizično za osobe koje imaju bolesti srca, uključujući koronarnu bolest. U rijetkim slučajevima takva reakcija može izazvati poremećaj srčanog ritma i ozbiljne komplikacije. Upravo zato se tijekom velikih vrućina ne preporučuju nagli ulasci u ledenu vodu ni ledene kupke.

Ni vruć tuš nije bolji izbor

S druge strane, ni vruć tuš nije pametna ideja tijekom toplinskog vala. Iako se ponekad tvrdi da se tijelo nakon vruće vode brže ohladi, to nije točno. Voda toplija od tijela prenosi dodatnu toplinu u organizam, čime se može dodatno otežati prirodno hlađenje.

Najbolji izbor je mlak ili blago svjež tuš. Dokazi upućuju na to da je voda temperature oko 26 do 27 stupnjeva najučinkovitija jer potiče protok krvi prema površini kože, ali nije toliko hladna da bi tijelo pomislilo kako mora zadržati toplinu.

Mlak tuš ima još jednu prednost. Kada se znojimo, znoj se miješa sa sebumom, prirodnom masnoćom kože, i bakterijama, što može dovesti do neugodnog mirisa. Hladna voda slabije uklanja sebum i nečistoće s kože nego toplija voda, pa osjećaj svježine može trajati kraće nego što očekujemo. Vrlo hladna voda usto može zategnuti kožu i potencijalno zadržati sebum i prljavštinu u porama, što može pridonijeti nastanku mitesera, bijelih prištića i akni. Mlađa ili topla voda, s druge strane, pomaže omekšati i ukloniti nečistoće s kože.

Ako se ovog tjedna pokušavate oporaviti od vrućine, umjesto ledenog tuša odaberite mlak ili blago svjež tuš. Tako ćete pomoći tijelu da toplinu premjesti iz unutrašnjosti prema površini i otpusti je bez nepotrebnog šoka. Ako baš osjećate potrebu za hladnijom vodom, temperaturu smanjujte postupno. Jednako vrijedi i za ulazak u more, bazen ili kadu. Najsigurnije je tijelo navikavati polako, dio po dio, umjesto naglog skoka iz vrućine u hladnoću.