Iznimno nizak vodostaj Dunava otkrio je dijelove temelja drevnog Konstantinova mosta, pruživši bugarskim arheolozima rijetku priliku da dokumentiraju ono što opisuju kao jedno od najimpresivnijih inženjerskih dostignuća Rimskog Carstva
Niz rekordnih toplinskih valova koji su ovog ljeta pogodili Europu izazvao je ozbiljnu sušu u dijelovima kontinenta, utječući na velike europske plovne putove poput Dunava i Rajne.
Najduži most antičkog doba
'Za arheologe su ovakvi trenuci iznimno vrijedni jer priroda nakratko otkriva objekt koji je većinu vremena skriven ispod Dunava. To nam pruža rijetku priliku da ga promatramo, dokumentiramo i proučavamo u njegovu stvarnom okruženju', rekao je Pavel Popov iz Regionalnog povijesnog muzeja u Plevenu koji je o svom otkriću izvjestio na društvenim mrežama.
Most, izgrađen po nalogu cara Konstantina I. i svečano otvoren 328. godine, povezivao je antički grad Ulpia Oescus sa Sucidavom, koja se nalazi na području današnje Rumunjske. Dug više od dva kilometra, smatra se jednim od najdužih mostova antičkog doba, premda je njegov vijek trajanja bio kratak. Vjeruje se da je najvećim dijelom uništen oko 367. godine.
Tim iz muzeja u Plevenu proveo je snimanje iz zraka i dokumentiranje vidljivih ostataka mosta u blizini sela Gigen na sjeveru Bugarske.
Projektil za katapult
Prije nekoliko dana jedan čitatelj Euronewsa naišao je na neobičan, pravilno oblikovan kamen na riječnom koritu u blizini Višegrada, koji mu je odmah privukao pozornost. O pronalasku je obavijestio i Muzej kralja Matije u Višegradu, a prema prvim procjenama moglo bi se raditi o projektilu za katapult.
Ravnatelj muzeja i arheolog Gergely Buzás rekao je Euronewsu da takvi nalazi nisu neuobičajeni na tom području. Naime, tijekom svake opsade na Višegradsku tvrđavu ispaljivane su stotine kamenih kugli, pa muzej u svojem depou već čuva nekoliko sličnih projektila.
Muzejski stručnjaci sljedećeg će tjedna izaći na teren kako bi pregledali kamenu kuglu i potvrdili svoju pretpostavku. Njezinu starost moguće je samo procijeniti, a ne i precizno izmjeriti. Prema Buzásu, sa sigurnošću se barem može reći da su se takvi projektili koristili najkasnije do 16. stoljeća.
Međutim, kugla bi mogla biti i mnogo starija jer je na tom mjestu utvrda postojala još u rimsko doba, kada su već bili poznati ratni strojevi za bacanje kamenja.
Ako se, dakle, potvrdi da je doista riječ o projektilu za katapult, izrađen je prije najmanje 400, a možda čak i prije 2.000 godina te je sve to vrijeme ležao na dnu Dunava.
