Ljeto je tek počelo, a s njim su stigle i temperature koje u mnogim dijelovima svijeta obaraju rekorde. Iako mnogi jedva čekaju toplije dane, ekstremne vrućine sve su veći zdravstveni rizik, a posebno su opasne za one koji već imaju neke kronične tegobe.

Dehidracija pritom nije samo prolazna nelagoda. Kada tijelo izgubi previše tekućine, pod većim su pritiskom srce, bubrezi, krvne žile, zglobovi, ali i živčani sustav. Upravo zato liječnici upozoravaju da se tijekom toplinskih valova ne pogoršavaju samo simptomi iscrpljenosti, nego i stanja koja se inače drže pod kontrolom. 'U hitnoj službi, kada temperatura poraste, vidimo porast broja ljudi s bolestima povezanima s vrućinom, ali i onih kojima se pogoršavaju kronične bolesti', rekao je dr. Paul Biddinger, voditelj pripravnosti i kontinuiteta u Mass General Brighamu.

Dodao je da su posebno ugrožene osobe s kroničnim bolestima, poput bolesti srca, starije osobe, mala djeca te dio ljudi koji žive u zajednicama s otežanim pristupom zdravstvenoj skrbi.

Srce radi pod većim pritiskom

Vrućina posebno opterećuje srce jer ono mora raditi jače nego inače. Kada je vani jako toplo, tijelo šalje više krvi prema krvnim žilama blizu površine kože, a one se šire kako bi se višak topline lakše otpustio. 'Te važne promjene omogućuju da više krvi prolazi kroz arterije i vene blizu površine kože', objasnio je fiziolog Michael Crawford iz Cleveland Clinica. 'Kada krv putuje tim putem, može izgubiti dio topline u zrak oko vas.'

No kod osoba koje imaju sužene ili začepljene arterije taj mehanizam ne funkcionira uvijek dovoljno dobro. Srce tada mora raditi snažnije, a tijelo mu ne može uvijek osigurati ono što mu je potrebno.'Može doći do nesklada između onoga što srce treba dok radi jače zbog vrućine i onoga što mu tijelo može isporučiti', rekla je Lauren Siewny, medicinska direktorica hitne službe u bolnici Duke University.

Bubrezi posebno teško podnose dehidraciju

Visoke temperature mogu pogoršati i probleme s bubrezima. Oni trebaju dovoljno tekućine kako bi filtrirali otpadne tvari i toksine iz krvi te održavali krvne žile prohodnima, a dehidracija taj proces može znatno otežati.

Kada u organizmu nema dovoljno tekućine, bubrezi rade pod većim opterećenjem. Dugoročno to može povećati rizik od oštećenja bubrega, ali i od nastanka bubrežnih kamenaca. Oni nastaju kada u mokraći nema dovoljno vode pa se minerali lakše talože i stvaraju sitne, tvrde naslage. Česta pojava kamenaca dodatno povećava rizik od bubrežnih bolesti jer oni mogu blokirati mokraćni sustav, izazvati infekcije i oštetiti bubrežno tkivo.

'S vremenom bubrežni kamenci koji ne izađu mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija, a one povećavaju rizik od bolesti bubrega', rekao je urolog dr. Ira Kohn iz Geisinger Healtha. 'Ako ste jednom imali bubrežni kamenac, povećava se rizik da ga ponovno razvijete.'

Vrućina može pogoršati giht i upale

Toplina ne utječe samo na kronične bolesti, nego i na bolna upalna stanja. Među njima je giht, najčešći oblik upalnog artritisa, koji se javlja kada se u krvi nakupi previše mokraćne kiseline.

Dehidracija povezana s vrućinom može povisiti razinu mokraćne kiseline, a time i povećati rizik od napada gihta. Reumatolog dr. N. Lawrence Edwards, predsjednik Gout Education Societyja, upozorava da upravo manjak tekućine može biti važan okidač. Problem se ne zaustavlja samo na gihtu. I vrućina i vlaga mogu pojačati upalne procese u tijelu. Istraživanje Američkog udruženja za srce iz 2024. pokazalo je da izloženost visokim temperaturama može oslabiti odgovor pojedinih imunoloških stanica, što potencijalno pridonosi upalama.

'S porastom globalnih temperatura, povezanost izlaganja vrućini i privremeno oslabljenog imunološkog odgovora zabrinjavajuća je jer su temperatura i vlaga važni okolišni čimbenici u prijenosu zaraznih bolesti koje se šire zrakom', rekao je Daniel W. Riggs, docent medicine na Sveučilištu Louisville. 'Zato tijekom najtoplijih ljetnih dana ljudi mogu biti izloženiji vrućini, ali i ranjiviji na bolesti ili upale', dodao je.

Migrene i glavobolje često se pojačavaju

Mnogi koji pate od migrena dobro znaju da se glavobolje tijekom toplinskih valova mogu pogoršati. Razlog su promjene tlaka i temperature, ali i dehidracija, koja je jedan od najčešćih okidača. Prema Američkoj zakladi za migrenu, otprilike trećina osoba s migrenom kaže da im je dehidracija okidač. Za neke je dovoljan i najmanji znak manjka tekućine da se razvije jaka i iscrpljujuća glavobolja.

Upravo zato stručnjaci naglašavaju da se ljeti ne treba oslanjati samo na osjećaj žeđi. Redovito uzimanje tekućine, izbjegavanje najjačeg sunca, lagana odjeća i praćenje simptoma posebno su važni za osobe koje već imaju zdravstvene tegobe. Ako se pojave jaka slabost, smetenost, bol u prsima, otežano disanje ili neobično jaka glavobolja, važno je odmah potražiti liječničku pomoć.