U objavi na profilu društvene mreže X Dodik je napisao kako je Hagada 'postala predmet političke zloupotrebe židovskog kulturnog nasljeđa', zbog čega je kazao kako će predložiti da se vrati u Izrael.

Međutim ta knjiga nikada nije bila u Izraelu. Dapače, ova obredna knjiga namijenjena za židovski praznik Pesah djelomično je nastala u Španjolskoj u 14. stoljeću, a donijeli su je Židovi nakon progona u Sarajevo te je posve dovršena u 17. stoljeću. Postala je dio bogate židovske tradicije ovoga grada. Potkraj prošle godine vodstvo Zemaljskog muzeja BiH najavilo je kako će preslike ovoga dokumenta prodavati, a prikupljena sredstva namijeniti kao potporu Gazi. Taj je potez izazvao brojne prijepore.

„Korištenje Hagade kao simboličkog sredstva protiv Izraela predstavlja duboku uvredu za sve koji razumiju njen značaj za židovski narod. Namjera da se replika ovog neprocjenjivog artefakta koristi za financiranje aktivnosti u Gazi predstavlja zabrinjavajući vrhunac neprijateljstva prema židovskom narodu", napisao je Dodik na mreži X.

Žestok odgovor sarajevskog gradonačelnika

Nakon susreta s predsjednikom Isaacom, Dodik međutim nije izvijestio je li mu predložio ideju o preuzimanju Hagade.

No, dobio je žestok odgovor gradonačelnika Sarajeva Samira Avdića. On je naveo kako Dodikov prijedlog 'predstavlja krajnje neodgovoran i uvredljiv pokušaj diskreditacije Sarajeva i njegovih temeljnih vrijednosti'.

"Sarajevska Hagada nije, niti će ikad biti predmet dnevnopolitičkih manipulacija, već neprocjenjivi dio kulturno-povijesne baštine Sarajeva, Bosne i Hercegovine, Europe i cijelog čovječanstva", istaknuo je Avdić.

Za portal RadioSarajevo slično je reagirao i predsjednik Židovskog društva La Benevolencija Vladimir Andrle. "Sarajevska Hagada neće nigdje izlaziti izvan Sarajeva. To je povijesno blago sarajevskih Židova, bosanskohercegovačkih Židova, same Bosne i Hercegovine i to je ono što treba ostati u Sarajevu", rekao je Andrle.