KONTROVERZNE PROMJENE

Crni oblak nad maloljetnim prijestupnicima? 'Imat ćemo povećan broj priznanja i za kaznena djela koja nisu počinjena'

11.12.2019 u 10:11

Bionic
Reading

U nastavku 15. sjednice Hrvatskog sabora, jutros se u sabornici povela rasprava o Konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o sudovima za mladež, kojim se ojačava položaj pred sudovima maloljetnika koji su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima. Komentirajući obrazloženje koje je u ime Vlade iznio državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović, nezavisni saborski zastupnik Tomislav Žagar kazao je da u slučaju maloljetnika najčešće u pitanju kaznena djela protiv imovine, pa bi se njihov položaj možda ponajbolje mogao ojačati dodjelom pasivnog biračkog prava, dakle prava da budu birani, posebno na lokalnim izborima

'To bi im zasigurno osiguralo jačanje položaja pred sudovima, jer sudeći prema sudskoj praksi mnogi od njih izbjegli bi sudski progon', replicirao je Tomislav Žagar, dodajući da ovaj zakonski prijedlog svakako treba podržati.

Predstavnik predlagatelja Juro Martinović nije imao odgovor na ovaj komentar.

Peđa Grbin u ime Kluba zastupnika SDP-a ustvrdio je da će izmjene zakona osigurati dodatna procesna jamstva i zaštitu maloljetnika, ali ovaj zakon više je od samog usklađivanja s pravom EU-a.

'U zakon je uvedena i odredba za koju nisam siguran da joj je tu mjesto. Dosad je bilo predviđeno da se ispitivanje maloljetnika može provesti samo pred državnim odvjetnikom. DORH je posebna služba, državni odvjetnici su pravnici s višegodišnjim iskustvom, a oni koji se bave ispitivanjem maloljetnika moraju proći i dodatan trening. Na te pozicije dolaze senzibilizirani ljudi, spremni za ovakav rad. Potpuno mi je dvojbeno što je je sada predviđeno da će se ispitivanje moći provoditi pred policijom - uz svo dužno poštovanje prema hrvatskoj policiji, nisam siguran koliko je ona senzibilizirana u odnosu na Državno odvjetništvo u postupanju s maloljetnicima, jesu li pripremljeni za taj novi posao', upozorio je Grbin.

Kao drugu, posebno problematičnu stavku, naveo je brisanje dosadašnje odredbe prema kojoj se svako saslušanje maloljetnika moralo audio i vizualno snimiti. U suprotnom, ono se smatralo nezakonitim dokazom.

'Sada je ta odredba iz zakona ispuštena. Prepustili smo ispitivanje maloljetnika policiji i ispustili smo iz zakona odredbu da ako takvo ispitivanje nije snimljeno, smatrat će se nezakonitim dokazom. Uz svo dužno poštovanje, svima koji imalo znaju o pojedinim tehnikama postupanja policije prema okrivljenicima, ovo ukazuje da ćemo imati povećan broj priznanja i za kaznena djela koja nisu počinjena od strane maloljetnika', istaknuo je Grbin, dodajući da nije siguran da će moći podržati ovaj zakon ukoliko takva odredba ostane u njemu.

  • +10
Sjednica Sabora Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Osim toga, dodao je Grbin, 'Visoki kazneni sud nepotreban je, štetan, hrvatskom pravnom poretku neće donijeti ništa dobro'.

Juro Martinović demantirao je Grbina, napominjući da je 'naravno da se sve te prve radnje snimaju'.

'Dakle, nije istina da je procesna norma takva da se ispitivanje maloljetnika neće snimati. Ono će se snimati i pred policijom, po pravilima Zakona o kaznenom postupku koji se u ovoj materiji primjenjuje kao supsidijarni zakon', kazao je Martinović.

Dodao je da su policajci dosad ispitivali maloljetne osumnjičenike bez ikakvih procesnih jamstava, a sada im se to sve daje. 'Do sad smo imali obavijesne razgovore, koji su bili podložni i nekim manipulacijama. Nije ispravno jednostavno kroz prizmu politike sumnjati u sve što se radi. Uvjereni smo da smo popravili poziciju maloljetnog okrivljenika u postupku', kazao je Martinović.

U nastavku 15. sjednice Hrvatskoga sabora zastupnici će raspraviti Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sudovima za mladež kojim se planira uvesti nova postupovna jamstva za maloljetnike koji su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima čime se ojačava njihov procesni položaj i sudjelovanje u postupku.

Predloženim izmjenama i dopunama osigurat će se transponiranje odredbi Direktive EU i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva, navodi se u obrazloženju zakonskog prijedloga.