Ubojstvo lavice Tayri od strane lava Ugande, para koji se u Zoološkom vrtu Zagreb trebao pariti, imati potomke i živjeti miran i sretan život, rastužilo je djelatnike zoološkog vrta te zgrozilo javnost.

Otkako je ZOO Zagreb izvijestio o ovom incidentu u utorak, društvenim mrežama proširile su se tuga, ali i brojne teorije zavjere. Od toga da je proces spajanja trajao prekratko, da je došlo do propusta pa čak i da se ova katastrofa spremala otprije. Tako je Animalex, organizacija za pravnu zaštitu životinja, na društvenim mrežama objavila fotografiju za koju navodi da pokazuje lavicu Tayri s ranama i ogrebotinama danima prije njezina stradavanja, kao dokaz da se tragedija spremala i da je zoološki vrt propustio djelovati na vrijeme, optužujući ih za nestručnost i neodgovornost.

O svemu smo se javili Zoo Zagrebu, a ravnatelj Ivan Cizelj za tportal je, na upit o toj fotografiji, naveo da ono što se ljudima čini drastičnim nije takvo u životinjskom svijetu.

'Lavovi su od samog početka procesa spajanja iskazivali ponašanja u skladu s prirodnim komunikacijskim obrascima karakterističnima za njihovu vrstu. Fizički kontakt sastavni je dio njihove međusobne interakcije, pri čemu tijekom takvih susreta među jedinkama može doći do nastanka ozljeda. Iako pojedine ozljede ljudima mogu izgledati ozbiljnije ili uznemirujuće nego što ih životinje doživljavaju u kontekstu svoje prirodne socijalne dinamike, takva ponašanja potrebno je procjenjivati u skladu s biologijom i etologijom vrste. Pritom je važno izbjegavati antropomorfizaciju i ne pripisivati životinjama ljudske interpretacije boli, namjera ili emocionalnih stanja', rekao je Cizelj na upit tportala.

Mužjak ubija ženku: Rijetko, ali ne i nemoguće

Ako ste gledali dokumentarce o lavovima, možda ste vidjeli kako se mužjaci u prirodi bore oko ženki te su zbog njih spremni ubiti. Ako je mužjak koji je već oplodio ženku poginuo, novi lav će čak napasti i ubiti mladunce pa će se ići razmnožavati sa ženkom kako bi prenio svoje potomstvo. Stoga, iz laičkog kuta, ne bi bilo čudno da je Uganda napao muškog kolegu, ali svakako je čudno da je napao ženku s kojom se trebao pariti. Toga je svjestan i ravnatelj zoološkog vrta, iako navodi da takvi scenariji, što se i pokazalo, nisu nemogući.

'Ovo jest netipično ponašanje, ali u životinjskom svijetu nije sve po protokolu. Bilježe se razni oblici napada unutar vrste, oni česti te oni rjeđi. Ono što je nas iznenadilo jest činjenica da napadu nije prethodilo agonističko ponašanje lava', komentirao je.

Upitan zna li se točno što je potaknulo ovo ubojstvo, naveo je da još analiziraju sve činjenice pa će nakon toga 'možda utvrditi što je lavu bio okidač za ovaj napad'. Općenito, naveo je, posrijedi može biti jedan ili više čimbenika koji uključuju 'karakter i ponašanje jedinki, ali i vanjske faktore'.

Dok je Uganda na promatranju, tijelo stradale Tayri je na obdukciji. Ključno je pitanje što će biti sada s mladim lavom, odnosno može li se spariti s novom ženkom ili mora biti u izolaciji.

'O svim životinjama uključenima u Europski uzgojni program (EEP) odlučuje koordinator za pojedinu vrstu sa stručnim timom odbora EEP-a za tu životinjsku vrstu pri Europskom udruženju zooloških vrtova i akvarija (EAZA). Odbor ima uvid u cjelokupnu europsku populaciju lavova obuhvaćenu uzgojnim programom te odluke donosi u skladu s dugoročnim planom upravljanja populacijom uzimajući u obzir genetske, demografske i dobrobitne aspekte. Na temelju svih dostupnih informacija odbor će donijeti odluku o daljnjem postupanju s mladim lavom u okviru uzgojnog programa, uključujući i odluku o tome hoće li lav ostati uključen u program ili će iz njega biti isključen te pod kojim uvjetima. Do donošenja te odluke lav ostaje pod našom skrbi uz kontinuirano praćenje njegova zdravstvenog stanja i ponašanja', rekao je Cizelj.

Ljudi van struke komentiraju spajanje: 'Reagirali smo na jedini ispravan način'

Podsjetio je da je petogodišnji Uganda u Zagreb došao iz francuskog Sigeana, a šestogodišnja, pokojna Tayri iz mađarskog Veszprema. Uvjeren je da su obje institucije sve radile prema pravilima EAZA-e te naš sugovornik ne vjeruje da se uzrok ovog incidenta može pripisati njihovu krivom postupanju.

Upitan o komentarima na društvenim mrežama o krivom parenju, Cizelj nam je naveo kako se lavica tjera između 30 i 50 dana i potom slijedi razdoblje od tri do pet dana tijekom kojih je spremna za parenje. Tada se lavovi pare desetak puta dnevno u kratkom činu koji traje od 30 sekundi do minute.

'Mnogi ljudi koji komentiraju spajanje naših lavova nisu iz struke i ne poznaju specifične okolnosti svakog spajanja životinja. Spajanje jedinki od vrste do vrste, ali i svakog pojedinačnog para životinja, razlikuje se. Ovisi o tome gdje se spajanje događa, tjera li se životinja i slično. Po dolasku lavova u Zagreb jedinke su bile smještene u odvojene prostore. Tijekom razdoblja prilagodbe kontinuirano su se pratili njihovo zdravstveno stanje, uzimanje hrane, probava, ponašanje, razina aktivnosti i drugi pokazatelji dobrobiti. Postupku spajanja prethodilo je postupno upoznavanje prostora. Jedinke su se naizmjenično puštale u svaki dio nastambe kako bi upoznale prostor, barijere, prolaze i mogućnosti kretanja te obilježile prostor svojim mirisom, što je važan dio prirodnog ponašanja velikih mačaka. Budući da je lavica pokazivala znakove tjeranja, pristupilo se spajanju', prepričao je Cizelj postupak parenja.

Upitan jesu li timaritelji mogli reagirati i spasiti lavicu, naveo je da se napad zbio u trenu i timaritelji su reagirali jedino kako su mogli. U nekim drugim i većim zoološkim vrtovima timaritelji su na takve situacije spremni reagirati i vatrenim oružjem, ali to bi samo, kaže naš sugovornik, završilo s dvije mrtve životinje.

'Pokušali su dozvati lava kako bi ga odvratili od napada. Istodobno su, u skladu sa svim protokolima, alarmirali kolege koji se uključuju u postupanje u ovakvim slučajevima. Svi su do nastambe lavova došli u najkraćem mogućem roku, no, nažalost, smrt lavice nastupila je odmah. Ugriz za grkljan bio je smrtonosan. Uvidjevši to, pustili smo lava da se smiri uz tijelo lavice te da sam uđe u unutarnji dio nastambe. U ovim okolnostima reagiralo se na jedini ispravan način. Sredstvo u strelici za uspavljivanje djeluje tek nakon desetak minuta. Dakle, uspavljivati lava nakon što je usmrtio lavicu ne bi imalo smisla', argumentirao je Cizelj kako je tužni ishod bio neizbježan.

Vezali se uz lavicu u svega 20 dana: 'Timaritelji se moraju nositi s ovim gubitkom'

Dok se još čeka odluka o sudbini ovog lava, Uganda ima slobodu kretanja te sam bira želi li biti u unutarnjem ili vanjskom dijelu nastambe. Vijest o smrti Tayri rastužila je mnoge pa tako i same djelatnike koji još dolaze k sebi od cijelog incidenta.

'Iako je lavica divlja životinja koja je ovdje bila svega dvadeset dana, naši su se timaritelji vezali uz nju i sada moraju naći način kako se nositi s gubitkom', prepričao je Cizelj atmosferu među djelatnicima.

Ipak, kroz svoje iskustvo rada sa životinjama smrt životinje nije novost, a jedna od utjeha može se naći upravo u samom ciklusu života.

'Upravo mi koji svakodnevno radimo sa životinjama trebamo biti svjesni da životni krug niže lijepe događaje, ali i one koje teže prihvaćamo', zaključio je ravnatelj Zoo Zagreba za tportal, ističući da su se sve sigurnosne mjere poštovale te da su na visokoj razini upravo jer im je 'sigurnost posjetitelja, zaposlenika i životinja iznimno važna'.