Znanstvenici su možda napravili ključan iskorak u borbi protiv Epstein-Barrova virusa (EBV), iznimno raširene infekcije koja pogađa oko 95 posto ljudi i povezuje se s nizom karcinoma, neurodegenerativnih bolesti i drugih kroničnih stanja
Istraživači iz Centra za rak Fred Hutchinson razvili su snažna antitijela nalik ljudskima koja mogu spriječiti virus da se veže za imunološke stanice i prodre u njih. Jedno od tih antitijela u laboratorijskim je uvjetima u potpunosti spriječilo infekciju, što predstavlja snažan napredak u borbi protiv EBV-a, prenosi Science Daily.
Rezultati su objavljeni u časopisu Cell Reports Medicine.
Velik izazov bio je razviti antitijela koja blokiraju virus, a da pritom ne izazovu neželjenu imunološku reakciju. Znanstvenici su zato koristili genetski modificirane miševe koji proizvode ljudska antitijela.
Usmjerili su se na dva ključna virusna proteina: gp350, koji omogućuje vezanje za stanice, i gp42, koji osigurava ulazak u njih. Identificirali su više monoklonskih antitijela, a jedno usmjereno na gp42 u potpunosti je blokiralo infekciju.
Ključno otkriće
'Pronalaženje ljudskih antitijela koja blokiraju Epstein-Barrov virus jako je izazovno jer se on može vezati za gotovo svaku B-stanicu', objasnio je znanstvenik Andrew McGuire, dodajući: 'Napravili smo ključan korak prema zaustavljanju jednog od najraširenijih virusa na svijetu.'
Njegova kolegica Crystal Chhan dodaje: 'Identificirali smo važna antitijela protiv Epstein-Barrova virusa i potvrdili nov pristup za otkrivanje zaštitnih antitijela.' Analize su ujedno otkrile slabe točke virusa koje bi mogle pomoći u razvoju cjepiva.
Važno za pacijente nakon transplantacije
Svake godine više od 128.000 ljudi u SAD-u ide na transplantaciju organa ili koštane srži, a zbog imunosupresije EBV se može ponovno aktivirati ili nekontrolirano širiti i trenutačno ne postoje ciljane terapije za to. Poseban problem su posttransplantacijski limfoproliferativni poremećaji (PTLD), ozbiljan oblik limfoma često povezan s EBV-om.
'Ti poremećaji čest su uzrok oboljenja i smrtnosti nakon transplantacije', upozorava Rachel Bender Ignacio, dodajući: 'Sprječavanje EBV-a u krvi moglo bi smanjiti učestalost PTLD-a i poboljšati ishode liječenja.'
Virus se može prenijeti doniranim organom ili se ponovno aktivirati kod već zaraženih pacijenata, a djeca su osobito ranjiva jer mu često nisu prethodno bila izložena.
Korak prema preventivnoj terapiji
Istraživači vjeruju da bi se ova antitijela u budućnosti mogla primjenjivati infuzijom da bi se spriječila infekcija ili reaktivacija EBV-a, osobito kod rizičnih skupina.
'Postoji snažan zamah da naše otkriće pretvorimo u terapiju koja bi mogla značajno pomoći pacijentima nakon transplantacije', zaključio je McGuire, dodajući: 'Ovo je velik iskorak za znanstvenu zajednicu i one koji su najizloženiji komplikacijama.'