Rezultati istraživanja objavljeni su uoči samita skupine G7 i NATO-a te, prema autorima izvješća, otkrivaju 'duboko europsko nepovjerenje prema SAD-u'. Rezultati pokazuju i da su Europljani sve spremniji ulagati u vlastitu obranu i smanjivati sigurnosnu ovisnost o Washingtonu.

Autori studije smatraju kako su na promjenu raspoloženja utjecali agresivniji američki potezi na Bliskom istoku, prijetnje Grenlandu, najave povlačenja američkih vojnika iz Europe te skepticizam američkog predsjednika Donalda Trumpa prema budućnosti NATO-a.

'Širom Europe postoji jasna podrška smanjenju ovisnosti o Washingtonu', rekla je Jana Kobzova, viša istraživačica ECFR-a i jedna od autorica izvješća. Dodala je kako su Europljani sve otvoreniji prema većim izdvajanjima za obranu te istovremeno pokazuju veliko povjerenje da bi im susjedne europske zemlje pomogle u slučaju krize.

Njezin kolega Pawel Zerka smatra da je javna potpora većoj europskoj samostalnosti otvorila prostor političkim liderima da ubrzaju razvoj europskih obrambenih kapaciteta, prenosi Guardian.

Povjerenje u SAD nastavlja padati

Istraživanje je provedeno tijekom svibnja u Austriji, Bugarskoj, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj, Švicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U prosjeku samo 11 posto ispitanika SAD smatra saveznikom. Prije šest mjeseci taj je udio iznosio 16 posto, a u studenome 2024. godine 22 posto.

Najraširenije je mišljenje da su Sjedinjene Države i dalje 'nužan partner', no 13 posto Europljana danas ih vidi kao suparnika, a 12 posto čak kao protivnika.

Posebno je značajan podatak da većina ispitanika u svim anketiranim zemljama više ne vjeruje da bi SAD automatski stao u njihovu obranu u slučaju napada. Osim u Bugarskoj, većina vjeruje da bi pomoć stigla od drugih europskih država.

Veća potpora ulaganjima u obranu

Anketa pokazuje i rast potpore povećanju nacionalnih vojnih proračuna. U prosjeku su Europljani danas četiri posto skloniji većim izdvajanjima za obranu nego prije godinu dana. Italija je jedina zemlja u kojoj se većina i dalje protivi povećanju obrambenih troškova.

Gotovo polovica ispitanika, njih 47 posto, podržava zajedničko zaduživanje Europske unije radi financiranja obrane, dok se 35 posto tome protivi. Najveća potpora zabilježena je u Portugalu, Danskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. U gotovo svim državama većina ispitanika smatra da bi Europa trebala smanjiti ovisnost o američkoj vojnoj opremi. Najviše pristaša politike 'kupuj europsko' ima u Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Portugalu i Francuskoj.

S druge strane, građani uglavnom ne žele da se veća vojna izdvajanja financiraju rezanjem socijalnih i drugih javnih rashoda. Protivljenje takvoj ideji posebno je izraženo u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Španjolskoj i Danskoj.

NATO i dalje ima podršku

Unatoč rastućoj želji za većom europskom samostalnošću, ispitanici uglavnom ne podržavaju stvaranje novog obrambenog saveza koji bi zamijenio NATO. Takvu ideju podupire tek 29 posto anketiranih.

Većina Europljana ipak vjeruje da će se odnosi između Europe i SAD-a poboljšati nakon što Trump napusti Bijelu kuću. Taj stav dijeli više od 60 posto ispitanika u Francuskoj, Španjolskoj, Danskoj, Nizozemskoj i Švedskoj.

Istraživanje je pokazalo i da se Europljani, unatoč visokim cijenama energije, uglavnom protive povratku uvoza ruskih energenata. Njih 44 posto smatra da bi nastavak kupnje ruske nafte i plina bio loša ili vrlo loša ideja.

Kada je riječ o Ukrajini, europsko javno mnijenje ostaje podijeljeno. U Mađarskoj, Bugarskoj, Austriji, Njemačkoj pa čak i Estoniji, jednoj od najčvršćih saveznica Kijeva, više je ispitanika koji se protive ukrajinskom članstvu u Europskoj uniji u sadašnjim okolnostima nego onih koji ga podržavaju.