VELIKI SUDE MALIMA

Biskupi 'oprali' Haški sud i vlast

Vlado Košić

Vlado Košić

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Komisija Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije tri se dana uoči presude generalima oglasila iznijevši niz prigovora na rad Haškog tribunala. Kažu da primjenjuje načelo tko jači, taj kvači, da je riječ o političkoj, a ne pravosudnoj instituciji, ali su prozvali i hrvatske vlasti zbog neukazivanja na nepravilnosti rada Tribunala te protuzakonitog dostavljanja 'predsjedničkih transkripata' tužiteljstvu. Članovi Komisije pozvali su građane da po objevljivanju presude zadrže mir i dostojanstvo

Komisija Iustitia et pax na čelu sa sisačkim biskupom monsinjorom Vladom Košićem odlučila se očitovati o radu Haškog suda jer bi, kako kažu, presuda generalima Gotovini, Čermaku i Markaču mogla imati 'nesagledive posljedice za našu zemlju i njezinu budućnost te bi mogla povrijediti pravdu i stoga dugoročno ugroziti mir'.

Tko je žrtva, a tko agresor?!

Komisija ističe da je Hrvatska sama bila inicijator za osnivanje Suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Kažu da nije napravljena jasna distinkcija između žrtve i agresora unatoč tome što je Rezolucija o stanju na okupiranim područjima Hrvatske, koju je donijela Opća skupština UN-a 10. prosinca 1994, potvrdila teritorijalnu cjelovitost i suverenost Republike Hrvatske. 'Tu se, dakle, jasno kaže da su dijelovi Republike Hrvatske tijekom Domovinskoga rata bili – okupirani', kaže se u izjavi.

Iustitia et pax
dodaje da je hrvatski narod očekivao da će Haški sud poći od činjenice da je Hrvatska bila napadnuta od Srbije, a ne optužiti samo političko i vojno vodstvo, među kojima su i preminule osobe poput Franje Tuđmana, Gojka Šuška i Janka Bobetka, za udruženi zločinački pothvat.

Postoje li viši i niži, jaki i slabi narodi?

'Ovaj Sud je uspostavio kriterije koji ne vrijede univerzalno, već partikularno i parcijalno. Tako se dogodilo da u 21. stoljeću pod okriljem Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda imamo instituciju u kojoj veliki sude malima po kriterijima koji ne vrijede za velike', upozorava Komisija te ističe da bi prema istim kriterijima koji vrijede za Hrvatsku mogli biti optuženi generali i političari naroda sudaca i tužitelja u procesu.

'Zar se može suditi samo malim narodima?' pitaju se članovi Komisije ukazujući na činjenicu da očito isti kriteriji ne vrijede za sve.

'Nije li to opasan pravni presedan koji se nije smio dogoditi na kraju 20. stoljeća i ne otvara li on – baš zato što je pod okriljem ovako visoke međunarodne institucije – prostor za opasno širenje novih nepravdi u svijetu?' rekao je tajnik Komisije Goran Črpić.

Kadija te tuži, kadija ti sudi

Komisija je istaknula i preveliku važnost tužiteljstva Haškog suda koje je postalo sinonim tog tribunala. 'U tome smislu sud za bivšu Jugoslaviju je svjetski presedan. Jer na svakom drugom sudištu tužitelj je jednakopravan obrani i samo je jedna od strana u kaznenom postupku', kaže Črpić.

Ističe 'čudne kriterije i metode' tužiteljstva te kaže da mnoga svjedočenja sa suda i iz tužiteljstva govore o snažnim političkim pritiscima 'velikih sila' koje odlučuju tko će biti optužne, a tko ne. Pritom se, ističe Iustitia et pax, teži izjednačavanju agresora i žrtve te iskrivljavanju povijesne slike.

Sporna im je i činjenica da se na temelju izvješća tužiteljstva Haškog suda temelje bitne političke odluke Vijeća sigurnosti i Europske unije spram Hrvatske.

Oprali i hrvatske vlastodršce

Da nam za sve ne bi bile krive samo 'velike sile', komisija Iustitia et pax prozvala je i hrvatsku diplomaciju i političare, doduše ne poimence. No pitaju se 'koliko je bilo razboritosti u odluci da se, prije nego što je nadležno sudsko vijeće donijelo svoju odluku, u travnju 2000. godine donese Deklaracija o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, čime se tužiteljstvu dala nadležnost nad oslobodilačkim operacijama Bljesak i Oluja'.

Osim vlade Ivice Račana, spomenuto je i 'selektivno i protuzakonito dostavljanje dokumentacije, tj. 'predsjedničkih transkripata' tužiteljstvu koji su, kako stoji u izjavi, bili platforma za podizanje optužnice za tzv. zločinački pothvat u više predmeta pred Haškim sudom. Komisija HBK ovdje neizravno proziva tadašnjeg predsjednik RH Stjepana Mesića. A na upit kako komentiraju njegovu izjavu nakon što je Iustitia et pax pozvala vjernike da tri petka u korizmi mole i poste za pravednu presudu za generale, predsjednik Komisije, msgn. Vlado Košić nije imao komentara.

'Srbi su se samoočistili'

Sanjin Strukic/PIXSELL

Sanjin Strukic/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL


Neven Šimac
Neven Šimac, član komisije Iustitia et pax iznio je novinarima svoje viđenje operacije Oluja s obzirom na to da je u Kninu bio već 8. kolovoza 1995. godine. Kaže da u i oko Knina nije bilo nijedne srušene ili zapaljene kuće. Kaže da je tada pričao i sa staricom srpske nacionalnosti koja nije pobjegla iz Hrvatske. 'Pitao sam je kakva je to mrlja u dvorištu, a ona mi je rekla da je to krv čovjeka kojeg su Srbi ubili jer je odbijao otići', rekao je Šimac te istaknuo da se 'stvarno radilo o etničkom čišćenju, no zapravo o samočišćenju Srba'. 'Njih su tjerali da odu iz Hrvatske', zaključio je Šimac te podsjetio da su za vrijeme Oluje Franjo Tuđman i kardinal Franjo Kuharić konstantno pozivali Srbe da ne odlaze iz Hrvatske.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi