Glavina: Regulacija goriva je ključna

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina (HDZ) poručio je kako Vlada novim paketom mjera vrijednim 450 milijuna eura nastavlja štititi standard građana i stabilnost gospodarstva, pri čemu je regulacija cijena goriva jedna od najvažnijih odluka. Gostujući u HTV-ovoj emisiji Otvoreno, Glavina je istaknuo kako je riječ o nastavku već započetih mjera, ali i odgovoru na globalnu energetsku krizu.

'Najznačajnije i najvažnije je reguliranje cijene nafte, odnosno goriva. To je u ovom trenutku ključno i za građane i za gospodarstvo', rekao je. Pojasnio je kako na cijene snažno utječe situacija u Hormuškom tjesnacu, jednoj od najvažnijih svjetskih energetskih točaka.

'Tu se proizvodi oko 20% svjetske nafte i odvija velik dio globalne trgovine energentima. Zato je važno da reagiramo brzo i učinkovito, što smo i učinili', naglasio je. Dodao je kako Vlada već radi na novom, drugom paketu mjera.

'Štitimo kupovnu moć građana, ali i konkurentnost gospodarstva. Procjene su da će gospodarstvo imati nižu cijenu energije za oko 20%, a građani za oko 10%', istaknuo je. Uz energente, paket uključuje i 28 milijuna eura za poljoprivredu i akvakulturu, mjere za studente te energetsku učinkovitost. Uvodi se i nova potpora za javni prijevoz kako bi se osigurala dostupnost usluga. Govoreći o mogućem 'benzinskom turizmu', Glavina tvrdi da su mjere pažljivo postavljene.

'Cijene smo kalibrirali tako da budemo oko prosjeka drugih zemalja. Osim toga, regulacija se odnosi na benzinske postaje u gradovima, a ne na autocestama', objasnio je. Na pitanje hoće li biti novih mjera, nije isključio tu mogućnost.

'Vrlo je moguće da hoćemo, ako se situacija ne smiri. Prioritet je zaštita standarda građana i stabilnost gospodarstva', zaključio je.

Benčić: Ne može se reći da Vlada nije imala mjere, ali...

Sandra Benčić (Možemo!) poručila je kako vladine mjere za suzbijanje inflacije nisu dale željene rezultate te tvrdi da je Hrvatska i dalje među najpogođenijima. Istaknula je kako Vlada ulaže značajna sredstva, ali bez ključnih mehanizama kontrole.

'Ne može se reći da Vlada nije imala mjere – imala ih je sve ove godine. Međutim, efekt tih mjera je da novac nije završio u džepovima građana, nego u ekstra profitima trgovaca', rekla je. Kao primjer navela je snižavanje PDV-a na hranu.

'Stavili su pet posto PDV-a na hranu, ali nisu uveli kontrolni mehanizam. Mi smo ga predlagali. Rezultat je da se država odrekla prihoda, a građani nisu osjetili olakšanje', naglasila je. Dodala je kako je problem u tome što država intervenira na tržištu bez adekvatnog nadzora.

'Ako se odričete dijela proračunskih prihoda, onda uz to moraju ići mehanizmi kontrole – jačanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i porez na ekstra profit, poručila je. Benčić tvrdi da inflacija u Hrvatskoj ima jasne dobitnike i gubitnike.

'Gubitnici su umirovljenici i ljudi koji žive od rada s prosječnim ili ispodprosječnim plaćama. Dobitnici su banke, trgovački lanci i dio uslužnog sektora', rekla je. Kritizirala je i nedostatak ovlasti domaćih institucija u odnosu na druge zemlje Europske unije.

'Ne treba otkrivati toplu vodu. Njemačka je još 2022. dala veće ovlasti svojoj agenciji da može reagirati kad dođe do poremećaja na tržištu i nerazumnog rasta cijena. Naša agencija to ne može', istaknula je. Posebno je upozorila na izostanak poreza na ekstra profit.

'Zakon smo predlagali više puta, ali ga je HDZ svaki put odbio. Time se štite oni koji su u krizi ostvarili dodatne profite na račun građana, rekla je. Kao sektore koji su, prema njezinim riječima, najviše profitirali, navela je trgovce i banke.

'Banke su u nekoliko godina ostvarile stotine milijuna eura dodatne dobiti zahvaljujući administrativnim mjerama. Ako smo u krizi, kako je moguće da država to dopušta?', upitala je.

Osvrnula se i na problem domaće proizvodnje hrane i propuštene investicije.

'Tražili smo ulaganja u logistiku i infrastrukturu kako bi domaća hrana došla na police, u vrtiće i škole. Umjesto toga, od planiranih 20 logističkih centara izgrađen je samo jedan, naglasila je. Zaključno je upozorila da je Hrvatska zbog takvih politika među najranjivijima u Europskoj uniji.

'Mi smo jedna od najranjivijih zemalja eurozone. Nova inflacija dolazi na već postojeću, koja je već bila dvostruko veća od europskog prosjeka', zaključila je Benčić.

Glavina uzvratio Benčić: Hrvatska je među najbrže rastućima u Europi, plaće su rasle 762 eura

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina odgovorio je na kritike Sandre Benčić, poručivši kako se kompleksne gospodarske teme ne mogu svoditi na pojednostavljene prijedloge.

'Zanimljivo je da jednu ovako snažnu i kompleksnu temu gospođa Benčić svodi na mjere o skladištenju poljoprivrednih proizvoda', rekao je. Naglasio je kako konkretni rezultati Vladinih reformi i paketa mjera govore sami za sebe.

'Rezultat je da je Hrvatska posljednjih godina među tri ili četiri najbrže rastuće ekonomije u Europi. Ako izuzmemo otočne države poput Irske, Malte i Cipra, Hrvatska je bila prva kontinentalna zemlja po rastu BDP-a', istaknuo je. Dodao je kako je Hrvatska unatoč brojnim krizama uspjela ojačati gospodarstvo.

'Prošli smo kroz COVID krizu, rat u Ukrajini, rast cijena energije i poremećaje u opskrbnim lancima i iz svega toga izašli još jači, rekao je. Posebno je istaknuo rast plaća i tržišta rada.

'Plaće su rasle više od 102% nominalno, 47% realno, a u našem mandatu povećane su za 762 eura. Imamo rekordnu zaposlenost i rekordno nisku nezaposlenost', naglasio je. Glavina tvrdi i da hrvatske mjere izazivaju interes drugih zemalja. 'Druge zemlje nas kontinuirano zovu i konzultiraju se s nama kako bi preuzele neka od naših rješenja', zaključio je.

Mesić smiruje seljake: Plavog dizela ima dovoljno, nema razloga za paniku

Ivica Mesić iz Domovinskog pokreta poručio je kako nema razloga za zabrinutost unatoč poskupljenju plavog dizela i rastu troškova proljetne sjetve. Komentirajući situaciju u poljoprivredi, istaknuo je kako opskrba gorivom nije upitna.

'Proljetna sjetva nije ugrožena. Za to nema nikakvog razloga. Plavog dizela ima dovoljno – ovdje govorimo isključivo o cijeni', rekao je. Dodao je kako su zabrinutost i gužve na benzinskim postajama posljedica panike.

'Problem je panika koja se stvorila. Ljudi su se zabrinuli, ali zaista nema razloga – goriva ima dovoljno', naglasio je. Govoreći o energetskom stanju u Hrvatskoj, Mesić tvrdi da je situacija stabilna.

'Imamo dovoljno goriva za oko 90 dana. Hrvatska ima rafineriju, naftovod, LNG i proizvodi oko 75% vlastite električne energije. U boljoj smo poziciji nego većina zemalja EU', istaknuo je.

Na pitanje o mogućim dodatnim mjerama, uključujući smanjenje PDV-a na gorivo, rekao je da prostora za intervencije još ima, ali zasad nisu nužne.

'Još ima alata i prostora za djelovanje, ali za sada to nije potrebno, poručio je. Naglasio je i da su u paketu mjera predviđene potpore za poljoprivrednike i ribare.

'Proizvođači mogu dobiti do 100 eura po hektaru za prvih 10 hektara, odnosno 50 eura za sljedećih 10. Tu su i krediti uz moratorij do šest mjeseci kako bi se očuvala likvidnost', rekao je. Na kraju je, kroz kratku razmjenu s voditeljem, dao naslutiti da se rast cijena pokušava kompenzirati drugim mjerama.

'To ste vi rekli', odgovorio je na tvrdnju da se poskupljenje plavog dizela nadoknađuje kroz druge potpore.

Zmajlović: Nije rješenje dijeliti 20 eura, treba oporezovati ekstra profite i ulagati u energiju

Mihael Zmajlović (SDP) poručio je kako Vladine mjere protiv inflacije ne rješavaju ključne probleme te zagovara pravedniju raspodjelu poreznog tereta, uključujući oporezivanje ekstra profita.

'SDP je još od početka krize predlagao poreznu reformu koja bi rasteretila rad i omogućila rast plaća, ali i dodatno oporezovala one koji ostvaruju ekstra profite, rekao je. Naglasio je kako su trenutačne mjere Vlade kratkoročne i nedostatne.

'Danas govorimo o vatrogasnim mjerama. Vlada je prisiljena reagirati i posegnuti za 450 milijuna eura, ali pitanje je tko će to na kraju platiti, istaknuo je. Upozorio je da bi teret mogli snositi ključni javni sektori. 'Glavni gubitnici bit će socijala, zdravstvo, obrazovanje i znanost – upravo oni sektori u koje smo trebali ulagati kako bismo bili otporniji na krize', rekao je. Dodao je kako visoka inflacija pokazuje slabosti hrvatskog gospodarstva.

'Jedna smo od zemalja s najvišom inflacijom u EU, što jasno pokazuje da naše gospodarstvo nije otporno na inflatorne šokove', naglasio je. Kritizirao je i način korištenja europskih sredstava.

'Hrvatska je povukla milijarde, a i dalje uvozimo više od 50% hrane. Nismo postali samodostatni', upozorio je.

Posebno se osvrnuo na energetiku, gdje vidi ključne propuštene prilike. 'Najlakše je administrativno dijeliti novac, uzeti građanima 100 eura pa vratiti 20. No nakon šoka se ništa ne mijenja', rekao je. Istaknuo je i problem ovisnosti o uvozu energije.

'U nekim mjesecima uvozimo 30 do 40% električne energije, i to iz zemalja koje ulažu u obnovljive izvore. Postavlja se pitanje zašto Hrvatska blokira projekte vrijedne tri milijarde eura u tom sektoru', kazao je. Odbacio je tvrdnje da obnovljivi izvori uzrokuju nestabilnost sustava.

'Postoje analize koje pokazuju da obnovljivi izvori nisu uzrok problema poput nestanaka struje. Ključno je ulagati u mrežu, skladištenje energije i moderne sustav', poručio je. Zaključno je najavio nove prijedloge SDP-a. 'Predstavit ćemo mjere koje će odgovoriti i na kratkoročne inflatorne šokove, ali i dugoročno ojačati gospodarstvo', zaključio je Zmajlović.