STANJE NA TRŽIŠTU RADNE SNAGE

BDP raste, a kakvim se poslovima mogu nadati nezaposleni?

  • Autor: Ivica Kruhoberec
  • Zadnja izmjena 05.06.2016 08:12
  • Objavljeno 05.06.2016 u 08:12
Rad i novac radnici lova

Rad i novac radnici lova

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia.hr

Politika ne može u kratkom razdoblju osjetno povećati BDP, ali neke nepromišljene odluke mogu ga jako narušiti, upozorava to dr. Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik s Instituta za javne financije, osvrćući se na rast BDP-a od 2,7 posto u prvom kvartalu ove godine i što je do toga dovelo, posebice utjecaj politike te korelaciju rasta BDP-a s tržištem rada, odnosno brojem radnih mjesta

'Postoje, naravno, neki usporedni tokovi gospodarstva i politike kod kojih je utjecaj politike na gospodarstvo puno veći nego obratno, ali neka nepromišljena odluka - kao što bi bilo uvođenje većih kamata ili poreza, oporezivanje štednje ili slično - imat će za posljedicu bjeg kapitala. Štoviše, već najava bilo kakve nagle promjene porezne politike ili općenito regulacije mogu imati jako loše posljedice. Dakle, političke odluke ne mogu nešto jako puno poboljšati, ali mogu jako puno pogoršati, naglašava.

Na pitanje kakav je odnos kretanja BDP-a i tržišta rada, Bejaković, kaže da bi uglavnom trebala biti povezana, ali skoro uvijek se događa da nije tako.

'Rast BDP-a ne mora pratiti porast broja radnih mjesta. S druge strane određenom preraspodjelom može doći do porasta zaposlenih, a da se ne poveća BDP. No, ono što je sigurno jest da kada u nekom kvartalu poraste BDP ne znači da su u tom razdoblju poslodavci povećavali broj radnih mjesta, već se to događa s određenim vremenskim pomakom, recimo, tri do šest mjeseci. Isto tako kada BDP pada ne znači da su u tom kvartalu poslodavci smanjili broj zaposlenih, već su to učinili također s određenim vremenskim odmakom', ukazuje Bejaković koji ukazuje na veliki utjecaj sezonskog zapošljavanja, osobito tijekom ljeta.

Tijekom prva tri mjeseca ove godine ukupno je zaposleno gotovo 77 tisuća nezaposlenih osoba iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, što je otprilike na razini zapošljavanja tijekom prvog kvartala prošle godine. Budući da je istovremeno bilo gotovo 67 tisuća novoprijavljenih u evidenciju nezaposlenih, došlo je do daljnjeg pada broja registriranog nezaposlenih osoba kojih je na kraju prvog kvartala bilo 276.406, odnosno 13,4 posto ili 42.805 osoba manje nego na kraju ožujka prošle godine.

Otvara se sve više radnih mjesta

O pozitivnim kretanjima na tržištu rada, sudeći po podacima HZZ-a, ne govori samo broj onih koji su uspjeli doći do radnih mjesta, nego i potražnja za radnicima.

'Tijekom prva tri mjeseca u 2016. ukupno je traženo 64.098 radnika, što je 12,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine kada je traženo ukupno 57.192 radnika. Najveći broj traženih radnika zabilježen je u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj županiji te u Gradu Zagrebu u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala te prerađivačkoj industriji', doznajemo u Središnjem uredu HZZ-a.


Porast potražnje za radnicima tijekom prvog kvartala ove godine bilježe i na portalu Moj posao.net.

'U prvom kvartalu ove godine objavljeno je gotovo 8.000 oglasa što je gotovo 40 posto više nego u istom periodu prošle godine, kada je bilo objavljeno 5.500 oglasa u prva tri mjeseca. A gledajući prva dva mjeseca drugog kvartala, iako nije još gotov, rast oglasa se u odnosu na prethodnu godinu nastavlja istim tempom', doznajemo na spomenutom portalu.

Naglašavaju da prvi kvartal ove godine ne mogu uspoređivati sa zadnjim kvartalom prethodne godine s obzirom na sezonska kretanja.

Programeri i vozači najtraženija (neturistička) zanimanja

Podaci s portala Moj Posao.net potvrđuju da na gospodarska kretanja i zaposlenost u Hrvatskoj znatno utječe turizam i povezane djelatnosti, ali i da se više počela tražiti i druga zanimanja, kao što su programeri i vozači.

Zabrinjavajući egzodus iz Slavonije

Uvijek je bilo iseljavanja iz Hrvatske koje se danas koristi u dnevnopolitičke svrhe. Odlazilo se i na sezonske poslove, osobito u Austriju i Njemačku, ali se i vraćalo nakon završetka tih poslova. No, posljednjih šest mjeseci zabrinjava egzodus iz Slavonije koji nije uspjela zaustaviti ova vlada mjerama aktivne politike zapošljavanja. Dapače, sredstva za to još su i smanjena. Točne posljedice svega toga vidjet će se na temelju podataka iz Hrvatske, ali i zemalja EU-a jer dosta ima onih koji se na temelju hrvatskih putovnica deklariraju kao hrvatski radnici, a zapravo se radi o našoj dijaspori iz BiH, upozorava Mrsić. Smatra da je drastično povećanje broja odlazaka posljedica ne samo otvaranja granica za radnu snagu, nego još više što se u Hrvatskoj često ne može dobiti plaća primjerena poslu koji se obavlja, pa se odlazi van raditi iste ili još gore poslove za bolju plaću. 'Na Vladi je da shvati kako je to problem te da sjedne za stol i s poslodavcima i sa sindikatima te pokuša to razriješiti. Mi smo zemlja radnika koji ne bi trebali biti slabo plaćeni. Hrvatska zaslužuje bolje', poručuje.

'U prvih pet mjeseci 2016. objavljeno je gotovo 14.000 oglasa, a najviše ih je bilo za Zagreb i Zagrebačku županiju, iza koje slijede Splitsko-dalmatinska, Istarska te Primorsko-goranska županija. Najviše, njih četvrtina (26 posto) objavljeno je za kategoriju Turizam i ugostiteljstvo iza čega slijede oglasi iz područja Trgovine i prodaje (18 posto). Najtraženija zanimanja u tom periodu bila su: konobar, kuhar, prodavač, programer, vozač (kamiona) i prodajni savjetnik. Podjednako su se tražili djelatnici na određeno (56 posto) i neodređeno (56 posto). U najvećem broju oglasa (54 posto) tražilo se djelatnike sa srednjom stručnom spremom, dok se u 28 posto oglasa tražilo djelatnike s visokom stručnom spremom. U petini oglasa (20 posto) tražilo se višu stručnu spremu dok u 16 posto oglasa stručna sprema nije bitna. Radno iskustvo tražilo se u 52 posto oglasa i to u prosjeku dvije godine i pet mjeseci. Strani jezici tražili su se u 46 posto oglasa i to se u najvećoj mjeri, očekivano, tražilo poznavanje engleskog jezika, doznajemo na portalu MojPosao.

Da se broj nezaposlenih (barem dijelom) smanjuje zbog otvaranja novih radnih mjesta (a ne iseljavanja ili slično), odnosno zapošljavanja, potvrđuju i podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a ne samo HZZ-a ili portala Moj posao. Naime, broj osiguranika HZMO-a na kraju ožujka bio je 752.443, dok je na kraju prosinca prošle godine iznosio 746.382, odnosno oko šest tisuća manje, dok je na početku 2015. bilo 734.090 osiguranika ili 17.533 manje nego na kraju prvog kvartala ove godine.

Hrvatskoj treba prekvalifikacija radne snage, a ne uvoz stranih radnika

Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić naglašava da je porast broja zaposlenih počeo već u 2014. oporavkom tržišta rada, dok je tijekom prošle godine taj rast bio i snažniji.
'Prema posljednjim podacima DZS-a više od 28 tisuća osoba je zaposleno tijekom prošle godine, što je bilo i za očekivati jer se ekonomija počela oporavljati. Uslijed toga smanjio se broj nezaposlenih osoba, a to je nastavljeno i ove godine kada se očekuju još bolji pokazatelji s dolaskom turističke sezone. No da bi smanjenje broja nezaposlenih bilo još uočljivije, odnosno njihov broj pao ispod 220 tisuća, potreban je rast BDP-a od tri posto i više', ukazuje Mrsić.

Radi tog dodatnog smanjenja broja registrirane nezaposlenosti, kako naglašava, nužno je što prije krenuti s programima prekvalifikacije kako bismo imali dovoljan broj osoba s kvalifikacijama koje se traže s porastom BDP-a.

'Jedan od načina da se ljude uključe u to su besplatni programi prekvalifikacije, a drugi je da poslodavci ponude adekvatnu naknadu, odnosno plaću. Nažalost, svjedoci smo da poslodavci žele jeftinu radnu snagu iz zemalja u okruženju s ciljem da obore cijenu rada i da imamo slabo plaćene radnike, a trend ove vlade je da ide na ruku ovakvim zahtjevima poslodavaca, umjesto da ih se prisili da planiraju kadrove koje trebaju u deficitarnim djelatnostima kao što su građevinarstvo, brodogradnja i turizam, odnosno da mjerama aktivne politike zapošljavanja omogući brzu prekvalifikaciju nezaposlenih', upozorava bivši ministar rada.

Poslodavci trebaju shvatiti da je prošlo vrijeme jeftine radne snage

Poslodavci trebaju shvatiti, naglašava, da je prošlo vrijeme jeftine radne snage kada je bila velika konkurencija za malo slobodnih radnih mjesta. 'Dakle, morat će u svoju kalkulaciju uvesti i veću plaću za ta radna mjesta. To je nešto što bi poslodavci trebali shvatiti, a i vlada bi trebala shvatiti da povećanjem kvota za zapošljavanje stranih radnika ide nauštrb građana, ali i potrošnje, jer strani radnici neće trošiti toliko ili samo u Hrvatskoj već u drugim državama. Prema tome, povećavanjem kvota Vlada radi i protiv sebe, a ne samo građana i BDP-a', drži Mrsić.

Smatra da postoji prostor za povećanje plaća jer ima primjera kako poduzeća iste djelatnosti svoje zaposlenike plaćaju i dvostruko više od sličnog poduzeća.

'Ako jedna tvrtka iz određene branše, bilo trgovačke, proizvodne ili neke treće, može osigurati osjetno veću plaću nego druga, onda prostor za povećanje postoji. Poslodavci bi trebali prestati razmišljati da će se obogatiti na račun radnika te početi drukčije razmišljati, da budu konkurentni i da imaju konkurentne cijene ne zbog jeftine radne snage nego inovacija i slično, jer je zadovoljan zaposlenik ključ uspjeha', naglašava.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi