Cijeli svijet još je pod dojmom, kratke i učinkovite američke operacije u kojoj je uhićen predsjednik Venezuele, Nicolas Maduro, dok Trump navodi da će SAD preuzeti vladavinu nad tom južnoameričkom zemljom dok se ne uspostavi vlast koja će mariti za tamošnji narod.

Kako će to SAD točno napraviti, ostaje za vidjeti, a ovaj događaj su prokomentirali i brojni domaći analitičari. Među njima je i Hrvoje Klasić, koji se pita, postoji li prešutni dogovor između SAD-a i Rusije da će svatko intervenirati tamo gdje želi. No, u svakom slučaju, nije zadovoljan situacijom, ali ističe da posrijedi ipak nije povijesni presedan.

'Meni je sve ovo zajedno strašno. Američki predsjednik Donald Trump toliko je poremetio međunarodni politički sustav da mi se sada čini kako je, nakon što je uspješno razmontirao svoja savezništva, ponajprije s Europskom unijom, njegova strategija mnogo bliža nekakvom političkom, vojnom i ekonomskom dogovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i Kinom nego s Europskom unijom, što nas ponovno vraća u neko 19. stoljeće, kada su najveće sile sjedale za stol, ignorirale ostatak svijeta i male države te međusobno dijelile svijet (...) Često su i američke obavještajne službe sudjelovale u takvim stvarima. Podsjetit ću na davnu 1954. godinu i operaciju ‘Ajax’, prvu službenu operaciju CIA-e, kada je s vlasti u Iranu svrgnut legalno izabrani čelnik i kada je ta zemlja gurnuta u ponor iz kojeg ni danas ne izlazi. Takvih je situacija bilo od Čilea i nekih drugih južnoameričkih država, pa sve do Muamera Gadafija i Sadama Huseina, čitav niz događaja u kojima su Amerikanci sudjelovali', komentirao je Klasić za N1.

Tadić: ne znamo koliko je prevrat duboko smišljen

Fizičar i bivši političar, danas vanjskopolitički komentator, Tonči Tadić, navodi da ovo nije neočekivano, s obzirom na koncentraciju američkih snaga i blokadu Venezuele u ranijim mjesecima. Iako je za Večernji list naveo da je akcija američkih komandosa bila efikasna, upozorava da promjena režima nije jednostavna stvar.

'Najbolje je napraviti prevrat tako da u režimu koji je bio nakon toga sudjeluju i oni koji su u režimu bili prije, ali su bili nezadovoljni. Koji smatraju da je režim napravio neke pogreške i onda da se iskupe oni koji dolaze i uključe se u tu novu vlast. Nemamo informacije da li je toliko duboko promišljen ovaj prevrat. Na ranijem primjeru, u Iraku, gdje je George W. Bush išao u smjenu Sadama Husseina, vidi se da to nije bilo planirano. On je išao u cijelu intervenciju na temelju jednog zanemarivog dijela iračke oporbe. Bojim se da je ovdje ista priča. Unatoč postojanju Nobelovke za mir koja je predstavnica Venezuelanske oporbe, ne znam koliko je unutar zemlje dobro organizirana oporba koja bi preuzela vlast kad se Madura makne. To bi bila idealna situacija. Ako tomu nije tako, ulazimo u jedno područje nestabilnosti koje ne zna, ni Bijela kuća ne zna kako će to izaći. Ako je ta varijanta da je sve nedefinirano, onda je ovo tipični trumpovski napad. Dakle, spektakularni napad o kojem se piše i pričaju, ali se ništa ne zna. MI ne znamo što će biti nakon toga, predlažem da svi zajedno pričekamo još mjesec dana, da vidimo kako će to funkcionirati', procijenio je Tadić.

Vojnom akcijom je impresioniran i Denis Avdagić, iako je u razgovoru za net.hr naveo da se već znalo da je američka vojska vrlo sposobna. Međutim, navodi da je veliko pitanje što slijedi. Maduro je možda maknut, ali vojska i dalje ostaje.

'Ostaje ta golema vojna rezerva, milicijske snage koje broje milijune. One mogu biti naoružane i izaći na ulicu i to ne treba zaboraviti. Zapravo, ovaj režim je nastavak onoga što je bio Hugo Chavez, koji je krajem prošlog stoljeća uspostavio postojeću strukturu. Ona je bila naslonjena na siromašnu populaciju kojoj je pružala prilike, mogućnosti i novčane poticaje kakve prije toga nisu imali. Tako je Chavez došao na vlast i tako je, nakon njegove smrti, njegov tadašnji potpredsjednik, današnji američki uhićenik Maduro, nastavio istu politiku', upozorava Avdagić.

Analitičar Davor Gjenero, istaknuo je da će se situacija u Venezueli odraziti na odnose Washingtona i Moskve te na profiliranje američke politike u odnosu Ukrajinu. Na tragu klasića, također smatra da je posrijedi 'quid pro quo' i uspostavljanje zone interesa i kontrole.

'Uočljivo je da priča u Venezueli ima aspekt energetske politike, a znamo da predsjednik Trump, više nego što je to do sada američka politika radila, gradi svoju politiku na energetskom utjecaju. Ono što je najbolje u toj politici jest energetsko izoliranje Rusije (...) Pokazuje se da politika zasnovana na energetici može biti efikasna i brza te da Amerika i dalje ima dovoljno snage, kada joj je nešto prioritet, da brzo i efikasno izvede akciju. Putin je branio poziciju Venezuele kako bi branio političku poziciju Kube, a nakon pada Venezuele, kao dijela tog ‘carstva zla’, ostaje puno manje šansi za kubansko političko preživljavanje', ističe Gjenero kako bi se ovo dalje moglo odraziti na saveznike Venezuele, prenosi net.hr.

Bivši veleposlanik Hrvatske u Rusiji, Božo Kovačević, također je uvjeren da bi ovo mogla biti poruka Putinu da radi što hoće. No, osvrnuo se i na kinesku perspektivu.

'Ne mislim da će Kina krenuti u svoj pohod, ali vjerujem da će Kina obilato iskoristiti tu činjenicu kako bi prezentirala Ameriku i Zapad kao imperijalističke i da bi Kina sebe još jače profilirala kao predstavnika globalnog juga i kao državu koja brine o interesima zemalja u razvoju. Iskoristit će to da bi se prezentirala kao ona koja sustav međunarodnih odnosa želi uspostaviti na ravnopravnosti i razumijevanju, a ne na sili kao što to čine zapadni imperijalizam. To će biti poruka Kine', smatra Kovačević, prenosi net.hr.