Najviši dužnosnici mornarice, uključujući načelnika operacija admirala Daryla Caudlea i ministra mornarice Johna Phelana, ističu kako je ključna lekcija iz prethodnih neuspjelih projekata – prije svega propalog programa fregata Constellation – potreba za potpuno dovršenim projektom prije početka gradnje.

‘Jedna od pogrešaka iz prošlosti bila je da smo započinjali gradnju prije nego što je dizajn bio dovoljno razvijen’, upozorio je Caudle. Naglasio je da mornarica sada želi imati najmanje 80 posto dovršen projekt prije početka fizičke izgradnje.

Pouke iz skupih promašaja

Program Constellation trebao je biti sigurnija opcija jer se temeljio na već postojećem europskom dizajnu fregate FREMM. Unatoč tome, projekt je kasnio godinama, a dizajn se mijenjao i nakon početka gradnje, što je dovelo do njegova kraha, piše TWZ.

Slični problemi pojavili su se i kod drugih velikih projekata, poput nosača zrakoplova klase ‘Gerald R. Ford’ i brodova obalne borbe (LCS), gdje je paralelni razvoj i gradnja – tzv. ‘konkurentni proces’ – doveo do rasta troškova i tehničkih poteškoća.

Zbog toga mornarica sada inzistira na znatno opreznijem pristupu u razvoju nove klase brodova.

Divovski brodovi s naprednim oružjem

Prema dosad dostupnim podacima, brodovi klase ‘Trump’, službeno označeni kao BBG(X), bit će znatno veći od postojećih razarača. Istisnina bi im trebala iznositi oko 35.000 tona, što je otprilike tri puta više od najnovijih inačica razarača klase ‘Arleigh Burke’.

Duljina broda kretat će se između 840 i 880 stopa (oko 256 do 268 metara), a maksimalna brzina prelazit će 30 čvorova.

Naoružanje bi trebalo uključivati kombinaciju klasičnih i hipersoničnih projektila smještenih u velikim vertikalnim lansirnim sustavima, elektromagnetski top, lasersko oružje te standardne brodske topove kalibra 127 milimetara. Predviđeni su i sustavi za blisku obranu.

Riječ je o tehnologijama koje su dijelom još u razvoju. Elektromagnetski top, primjerice, godinama je bio predmet istraživanja, ali je projekt privremeno zaustavljen zbog tehničkih izazova. Slično vrijedi i za lasersko oružje, koje se još testira.

Skup projekt s neizvjesnostima

Američka mornarica planira naručiti prvi brod 2028. godine, dok bi ukupna vrijednost programa u sljedećih pet godina mogla dosegnuti 43,5 milijardi dolara. Za usporedbu, novi nosači zrakoplova klase ‘Ford’ stoje između 13 i 15 milijardi dolara po brodu.

Ministar Phelan ističe da je procjena od 17 milijardi dolara tek početna te da će se konačni troškovi znati nakon dovršetka dizajna i početka proizvodnje.

Mornarica je već započela razgovore s potencijalnim brodograditeljima, a ključni faktor bit će njihovi proizvodni kapaciteti i sposobnost isporuke u zadanim rokovima.

Pitanje uloge i isplativosti

Osim tehničkih i financijskih izazova, otvoreno je i pitanje operativne uloge novih brodova. Mornarica razmatra kako bi se oni uklopili u postojeće borbene skupine, ali i mogu li djelovati samostalno.

Prema trenutačnim planovima, brodovi bi trebali imati ključnu ulogu u dalekometnim napadima, zapovijedanju i kontroli operacija te djelovanju u zahtjevnim borbenim uvjetima.

Istodobno, stručnjaci upozoravaju da bi mali broj tako skupih plovila mogao ograničiti njihovu učinkovitost, osobito u potencijalnim sukobima s ravnopravnim protivnicima poput Kine. Veliki i skupi brodovi ujedno su i prioritetne mete.

Industrijski izazovi

Dodatni problem predstavlja ograničeni kapacitet američke brodograđevne industrije, koja već godinama zaostaje za kineskom. Zbog toga mornarica razmatra nove modele gradnje, uključujući modularni pristup i veću primjenu digitalnih tehnologija.

Plan je koristiti napredne metode projektiranja, uključujući digitalno inženjerstvo i umjetnu inteligenciju, kako bi se smanjili troškovi i rizici. Dio proizvodnje mogao bi se odvijati decentralizirano, dok bi se završna montaža obavljala u američkim brodogradilištima.