'Željeli smo napraviti stručnjaka koji će biti kreativac, inovator i koji će prelijevati znanstvene rezultate i saznanja u tehnologiju, a istovremeno imati na umu to da je čovjek najvažniji čimbenik, kao i njegov suodnos s tehnologijom. Želimo izgraditi znalca i ambasadora kognitivne znanosti na najvišoj razini.' Tim su riječima u travnju prošle godine izv. prof. dr. sc. Renata Geld s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac s FER-a – kandidati za tportalovu nagradu Vizionar godine u kategoriji tehnologija – predstavili združeni diplomski studij Filozofskog fakulteta i FER-a koji je krenuo u jesen prošle godine, a zove se Primijenjena kognitivna znanost te je prvi takav u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe
Kognitivna znanost jedna je od najsloženijih i najbrže rastućih znanstvenih disciplina koja proučava ljudski um i način na koji obrađujemo informacije. Geld i Bojanjac odlučili su da je važno osmisliti studij koji je sinergija društveno-humanističkih i tehničkih znanosti, na čemu su radili ukupno četiri godine.
Prošle jeseni upisali su prvu generaciju od 30 studenata, kojima nude više od 40 disciplinarnih i interdisciplinarnih kolegija iz kognitivne znanosti, lingvistike, psihologije, umjetne inteligencije, filozofije, znanosti o podacima, neuroznanosti, antropologije itd.
Profesorica Geld otkriva nam da je želja za pokretanjem studija Primijenjena kognitivna znanost postojala jako dugo, a izravan poticaj bila je institucionalna mogućnost da se o takvom nečem može razmišljati – Filozofski fakultet (FF) u Zagrebu prijavio je i dobio veliki razvojni projekt koji je vodio profesor Dragan Bagić.
Tijekom prijave projekta našla se, kaže nam, na sastanku na kojem se govorilo o ciljevima projekta – razvoju novih studijskih programa i unapređenju kvalitete nastave – te je tada zapisana ideja o kognitivnoj znanosti kao novom studiju. U to vrijeme je na FF-u oko godinu dana bio aktivan Zagrebački forum za kognitivnu znanost, a koji je Geld pokrenula s nekolicinom kolega s ciljem da okupe strane i domaće interdisciplinarne znanstvenike kako bi se svi upoznali s važnosti te propulzivne interdiscipline.
vezane vijesti
'Ono što sam znala kada su se stvorili uvjeti za rad na osmišljavanju programa jest da želim raditi s FER-om, jer smatram da je odnos čovjeka i stroja, odnos ljudske kognicije i umjetne kognicije/inteligencije, jedan od najvažnijih smjerova u kojem mora ići obrazovanje. Već sama ideja da se radi studijski program koji izlazi iz okvira jednog fakulteta na našem sveučilištu i kod nas općenito vrlo je egzotična.
Pored toga, kognitivna znanost je heksagon povezanih disciplina (lingvistika, psihologija, računarstvo i umjetna inteligencija, filozofija, antropologija i neuroznanost) i ponekad je teško naći sugovornika kojeg ljudski um i spoznajni procesi zanimaju do te širine te koji može i želi o tome razgovarati. Dario je svakako takav sugovornik', kaže profesorica Geld.
Kandidati za tportalovu nagradu Vizionar godine u kategoriji tehnologija
U kategoriji tehnologija finalisti su, osim Renate Geld i Darija Bojanjca, osnivač Photomatha Damir Sabol, voditelj Nuqleusa Matija Srbić, osnivači startupa airt Hajdi Ćenan i Davor Runje te osnivači Ascalije Marin Bek i Dejan Strbad.
Dodjela nagrade održat će se 14. veljače u zagrebačkoj Laubi.
'Mapirali smo poslodavce koji zapošljavaju kognitivne znanstvenike'
Geld i Bojanjac upoznali su se 2019. na FER-u sudeći na interdisciplinarnom robotičkom natjecanju za djecu (FLL – First Lego League). Radi se o natjecanju u kojem se od djece očekuje potpuno drugačije razmišljanje od onog kakvo se njeguje u školama.
'To nam je zaista odgovaralo, uživali smo u razgovorima s djecom, ali i u našim razgovorima. Ono što smo od početka znali jest da ne želimo ići linijom manjeg otpora i raditi novi studij samo zato što svi govore da nam trebaju novi studiji. Željeli smo studij koje je inovativan, relevantan i uistinu odgovara potrebama na tržištu rada, ali i potrebama društva općenito. Osmislili smo studij koji je upravo takav: krenuli smo od standarda zanimanja i razgovora s poslodavcima, mapirali poslodavce koji u SAD-u i Europi zapošljavaju kognitivne znanstvenike, stvarali novo zanimanje s ključnim poslovima i kompetencijama sadašnjosti, ali i budućnosti.
Budući da se radi o interdisciplini, bilo je jasno da će naš diplomski studij biti studij izuzetne vertikalne pokretljivosti, otvoren za gotovo svakog studenta, bez obzira na to što je studirao na prijediplomskoj razini i s kojeg fakulteta ili sveučilišta dolazio. U sustavu u kojem se razlikovni kolegiji nemilice propisuju i promjene smjera studiranja silno su teške ovakva se otvorenost isprva činila neostvarivom.
Međutim osmislili smo studij čija arhitektura te kvaliteta nastave i nastavnika uistinu omogućuje veliku otvorenost. Interes je ogroman, što se moglo i očekivati. No veliko je i ugodno iznenađenje to koliko su mladi ljudi informirani, znaju što se nudi vani, a što manjka u Hrvatskoj, svjesni su jedinstvenosti ovoga studija te što im potencijalno znači za budućnost', ističe Geld.
Studente pripremaju za budućnost
Upisali su, prema planiranoj kvoti, 30 studenata, a naša sugovornica ističe da je riječ o sjajnim mladima ljudima. Izabrali su najbolje kandidate, među kojima ima psihologa, lingvista, FER-ovaca, matematičara, komunikologa i ekonomista. Studij je akreditiran na dva jezika te se izvodi na engleskom i hrvatskom.
'Za sada smo promidžbu studija radili manje-više u hrvatskim okvirima jer smo željeli priliku za upis prvo omogućiti našim studentima. Međutim plan je otvoriti studij i za strance jer se na taj način povezuje akademsku zajednicu s globalnim tržištem rada, stvaraju još više heterogene kohorte s kojima je izazov raditi, ali koje svojim predznanjem i idejama uvijek stvaraju dodanu vrijednost. Planovi su nastaviti ojačavati naš znanstveno-nastavni Centar za kognitivnu znanost, koji okuplja sve nastavnike i studente sa studija te je odgovoran za sve vezano uz njega.
Nastavljamo raditi na popularizaciji kognitivne znanosti te povezivanju sa školama i drugim fakultetima i sveučilištima. Primjerice, samo u travnju i svibnju 2024. u Centru gostuju i na studiju predaju četiri vrhunska svjetska kognitivna znanstvenika. Studente planiramo angažirati u promidžbi interdiscipline među srednjoškolcima i osnovnoškolcima te ih aktivno uključiti u promišljanje obrazovanja budućnosti', najavljuje Geld te dodaje:
'Naš je studij specifičan jer ima izrazit interdisciplinarni karakter s fokusom na spone tehničkih i društveno-humanističkih disciplina. To je do sada bilo nezamislivo pokrenuti u hrvatskom obrazovanju. Pored toga, organiziran je tako da studentima omogućava disciplinarnu i interdisciplinarnu izgradnju znanja, ali i vještina, uključujući tzv. meke vještine, odnosno opće kognitivne, međuljudske i društvene vještine. Studij silno potiče timski rad i to ne samo na bazičnoj razini grupnog rada, već i na razini razvoja suradnje, empatije itd.
Kada imate u istoj kohorti studenta koji je ranije studirao matematiku ili kemiju i studenta koji je studirao jezik ili psihologiju, onda je bitno stvarati koheziju koja nije samo interdisciplinarna, već i suradnička, timska. Na taj način studente pripremamo za budućnost kakva nas sigurno očekuje – budućnost u kojoj će biti važno dobro poznavati tehnologiju, ali i jako dobro poznavati sve aspekte čovjekova postojanja i djelovanja.'
Odgovor na izazove pred nama
Naši sugovornici kažu nam da njihov studij, za razliku od većine studija kognitivne znanosti u Europi i SAD-u, ima primijenjeni aspekt koji ostvaruju na razne načine: izgradnjom disciplinarnih i interdisciplinarnih znanja koja se isprepliću s izgradnjom mekih vještina; npr. studenti, pojašnjava Geld, izgrađuju znanje o ljudskim spoznajnim procesima s jedne strane i umjetnoj inteligenciji s druge strane, a u isto vrijeme uče kako surađivati i prepoznati uzroke konflikta ili npr. isti dan u rasporedu imaju strojno učenje i kolegij o prirodi ljudske kreativnosti. Nadalje, kažu, stvaraju sponu i odnos s poslodavcima temeljene na uzajamnom učenju.
'Drugim riječima, izgrađujemo upravo onakve stručnjake i ljude kakvi bi svojim znanjima i vještinama mogli biti odgovor na izazove koje nam donosi budućnost. Način na koji razmišljaju i činjenica da se neprestano suočavaju s novim, ponekad i oprečnim načinima razmišljanja te potpuno novim informacijama, od kojih neprestano stvaraju nešto novo, od neprocjenjive je vrijednosti za sve što nas očekuje u svijetu nevjerojatnog i nepredvidivog tehnološkog razvoja.
Zapravo, nastojimo kroz sam studij primijeniti suvremenu teoriju inovacije, a koja govori o tome da naše djelovanje ne smije biti samo reakcija na promjene, već da neprestano moramo stvarati uvjete da se promjene dogode. Zvuči pomalo filozofski, ali zapravo je vrlo jednostavno. Studenti uče kako surađivati i stvarati znanja koja stvaraju uvjete za promjene', kažu Geld i Bojanjac.
Karijera magistra za primijenjenu kognitivnu znanost
'Studenti razvijaju znanja koja su sinergija tehničkih i društveno-humanističkih znanja iz područja psihologije, lingvistike, računarstva i umjetne inteligencije, antropologije i filozofije te temeljnih znanja iz područja neuroznanosti i kognitivne znanosti kao integrirane interdiscipline. Pored toga, razvijaju vještine timskog rada i kolaboracije, kreiranja inovacijskog procesa, projektnog rada te komunikacije u poslovnom okruženju. Zbog svih specifičnosti svoje heterogenosti, naši studenti i uče učiti jedni od drugih, uče slušati i promatrati te se pripremaju na sagledavanje problema iz više kutova.
Ovisno o modulima i osobnim afinitetima, karijere magistra za primijenjenu kognitivnu znanost mogu se ostvariti u područjima umjetne inteligencije, analize podataka, jezične analize, kognitivne robotike, vizualizacije, digitalne komunikacije, obrazovnih tehnologija, dizajna igara, dizajna multimedije, dizajna i razvoja proizvoda, ljudskih resursa, upravljanja projektima, razvoja softvera, korisničkog iskustva, istraživanja i razvoja te inovacija u širem smislu.
Naši su nastavnici vrsni stručnjaci i mnogi prate tehnološke trendove bez obzira na područje rada i istraživanja. Pored toga, studenti kroz projektni rad i zadatke moraju biti u doticaju s poslodavcima. I na kraju, ali ne i najmanje važno, studij kontinuirano ugošćuje strane goste predavače - vrhunske znanstvenike, ali i vrhunske inovatore. To je jedan od smjerova razvoja Centra za kognitivnu znanost kao huba za sve naše nastavnike, istraživače, studente, a onda i prve alumne.
Promjene studijskih programa i praćenje svjetskih trendova nisu nikakva novost za naše fakultete. Uostalom, da to nije tako, ne bismo ni imali ovaj studijski program, nego bismo nastavili raditi na postojećima. Iako se možda čini da promjene u području tehnologije idu malo brže nego u ostalim područjima, što se može vidjeti i u FER-ovim studijskim programima koji se kompletno mijenjaju svakih desetak godina, promjene u društveno-humanističkim znanostima nisu ništa manje dinamične i redovito prate tehnološke trendove. To se možda ne vidi kroz studijske programe, ali se vidi kroz pojedine kolegije na različitim studijima jer kolegiji imaju lakšu i bržu dinamiku promjena.
Prvo valja kvalitetno odraditi prvu generaciju i upisati novu kohortu za nekoliko mjeseci. Naš je studij specifičan i po tome što je komunikacija između nastavnika, voditelja studija i studenata mnogo intenzivnija nego kod drugih diplomskih studija te na tome puno radimo - na modelu jačanja kohezije. U ovoj je kalendarskoj godini plan lansirati barem jedan kraći program cjeloživotnog obrazovanja u području kognitivne znanosti. Cilj je stvarati agilne i relativno kratke programe, dijelom se uključiti i u program obrazovnih vaučera itd.'
Suradnja s industrijom
Usto su od početka studija studenti na različite načine uključeni u suradnju s industrijom. Na profilu Centra za kognitivnu znanost na LinkedInu redovito možete čitati o suradnji studenata s tvrtkama, kaže profesor Bojanjac, navodeći AVL, Raiffeisenbank Austria d.d., Presscut d.o.o. i Media net d.o.o., a one su i sponzorirale školarine određenom broju studenata. Oni su bili u tim kompanijama, a s nekima od njih surađuju i na projektima, navodi profesor.
'Osim direktne suradnje s firmama, kroz Centar karijera FER-a naši studenti imaju pristup stručnim praksama. Riječ je o jednom od najvećih programa stručnih praksi u Hrvatskoj, u koji je uključeno nekoliko stotina poslodavaca. Također, naši studenti imat će pristup svim ostalim programima koje organizira Centar karijera, kao što su Career Speed Dating, Job Fair, Pregled životopisa i slično.
Zadnjih nekoliko godina nastavnici s FER-a i s Filozofskog fakulteta redovito surađuju u znanstvenim projektima, što je rezultiralo određenim brojem studenata Filozofskog fakulteta koji su surađivali u znanstvenim projektima na FER-u, ali i obrnuto. Sve te suradnje ostvarene su prije pokretanja ovog studija, što znači da će se suradnja studenata u znanstvenim projektima još povećati', ističe Bojanjac.
'AI će napraviti velik korak u povećanju produktivnosti većine poslova'
A što nas čeka u četvrtoj industrijskoj revoluciji? Profesor ističe da je svaka nova tehnologija stvorila puno više novih nego što je zatvorila postojećih radnih mjesta. To, kaže Bojanjac, možemo vidjeti i u broju zaposlenih jer je veći nego ikada prije, kao i u projekcijama otvaranja novih radnih mjesta sljedećih godina.
'Ono što možemo očekivati jest da će broj radnih mjesta u repetitivnim poslovima postati manji iako najnoviji trendovi u sektoru prodaje pokazuju suprotno. Neki veliki lanci odlučuju se na vraćanje određenog dijela prodavača - koji su nestali pojavom automatskih blagajni - u poslovnice jer je društvena komponenta trgovine nezanemariva. Možemo očekivati da će umjetna inteligencija napraviti velik korak u povećanju produktivnosti većine poslova, da će nam omogućiti personalizirani pristupu u npr. obrazovanju ili medicini, što će svakako povećati kvalitetu usluge tih sektora.
No kao što obrazovanje nije samo učenje, nego ima i odgojnu komponentu, tako i medicina nije samo slijeđenje dijagrama toka i određivanje dijagnoze na temelju podataka, nego i priopćenje dijagnoze pacijentu. U svim tim poslovima ne da ne možemo zanemariti socijalnu komponentu, već će ona postati sve izraženija i potrebnija. U tom smislu čovjek će ostati nezamjenjiv jer ima ono što umjetna inteligencija neće i ne može imati. Pogledamo li 20. stoljeće, možemo vidjeti da je svako sljedeće desetljeće bilo dinamičnije od prethodnog. Stalno su se pojavljivale nove tehnologije koje su zahtijevale nova znanja i vještine, što je dovodilo do zatvaranja starih i otvaranja novih poslova. Možemo očekivati da će se taj trend nastaviti', ističe profesor.
'Spremniji smo na velike promjene u karijeri'
Podsjeća i da u nekim starijim udžbenicima iz područja psihologije rada možemo vidjeti da su se ljudi koji su promijenili nekoliko poslova u životu smatrali problematičnima. Danas, napominje, to više nije tako i do promjene posla ili cijele karijere dolazi brže i jednostavnije. 'Trend razvoja novih tehnologija i trend velikih promjena na tržištu rada doveo je do toga da smo spremniji na velike promjene u karijeri i to ne isključivo zbog materijalnog, nego i zbog osjećaja korisnosti. Više nego ikada ostvarujemo se kroz posao', napominje Bojanjac.
Stoga smatra da nam veća pojava umjetne inteligencije može pomoći upravo u tome - da ne radimo repetitivne stvari koje može odraditi najobičniji čip, nego da naše vrijeme, znanje i iskustvo trošimo na nešto što nam može dati osjećaj ispunjenosti poslom koji obavljamo.
'Daleko smo od bilo kakve opće umjetne inteligencije ili razvoja svijesti u stroju'
'Onaj tko kaže da ga razvoj prave umjetne inteligencije ne plaši barem malo nije iskren sam prema sebi i prema drugima oko sebe. Ideja da stroj može donositi odluke i djelovati u skladu s tim odlukama zastrašujuća je ideja jer mijenja sve ono što smo mislili i vjerovali o nama samima. Da je to velika tema, pokazuju upravo znanstvenofantastični filmovi, serije i romani zadnjih 50 godina. No to ne znači da ćemo odjednom sutra doživjeti sudbinu iz filma 'Terminator'. Daleko smo od bilo kakve opće umjetne inteligencije ili razvoja svijesti u stroju.
Ali upravo nas je dosadašnji razvoj umjetne inteligencije doveo do razmišljanja o tome što je to svijest ili što je to inteligencija. Odjednom su svi klasični filozofski problemi doživjeli renesansu i ne mogu se odvojiti od toga da postoji računalo. Na isti način na koji razmišljamo o problemu tijela i uma možemo razmišljati o problemu računala i programa te možda razumijevanjem odnosa računala i programa možemo naučiti nešto novo o nama samima. Tu se upravo krije i dualni pogled na to što je umjetna inteligencija, znanost o tome kako natjerati stroj misliti ili znanost o tome kako koristiti računalo u razumijevanju ljudske inteligencije. Korištenjem umjetne inteligencije možemo doći do rezultata do kojih prije nismo mogli doći', tumači Bojanjac.
Podsjeća i da do prije nekoliko godina nismo bili sigurni koliko je jezik kompliciran za modeliranje. Pojavom ChatGPT-ja shvatili smo, kaže, da možda i nije toliko kompliciran kao što smo mislili. 'Neuronska mreža sa 175 milijardi parametara, puno struje i vremena i - imamo najsavršeniji chatbot u povijesti. Ima još jako puno smjerova u kojima se ChatGPT može razvijati i unaprijediti, ali činjenica je da imamo model koji radi, i to radi jako dobro. Možda ćemo uskoro za još neke smjerove ljudskog djelovanja shvatiti da nisu tako komplicirani kao što smo prije mislili. Pojava umjetne inteligencije pomalo vraća filozofiju u prvi plan', ističe profesor.
O lošijoj komunikaciji znanosti prema društvu
Geld i Bojanjac ukazuju i na to da je filozofija nestajala sa studija i velika većina studenata prirodoslovno-tehničkih znanosti nije u životu slušala nijedan filozofski predmet. Iako je filozofija bila jedna od pogonskih grana fizike početkom 20. stoljeća, danas, kažu, gotovo da i ne postoji student fizike koji može razgovarati o osnovnim filozofskim postavkama velikih teorija.
'To je upravo jedan od razloga lošije komunikacije znanosti prema društvu jer su ljudima koji nisu znanstvenici pitanja filozofske prirode zanimljivija od tehnoloških pitanja. Većini ljudi zanimljivije je razgovarati o utjecaju umjetne inteligencije na poslove kojima se bave, što će to promijeniti u ekonomiji i koja će etička pitanja otvoriti pojava umjetne inteligencije od nekog konkretnog algoritma i sustava kojima je riješeno neko tehničko pitanje. Znanstvenici većinom nisu trenirani na taj način i pitanja koja su uistinu važna za društvo nisu u području njihovog djelovanja i njihove stručnosti. Jedan od razloga za to je i sve veća specijalizacija znanosti i kompartmentalizacija visokoškolskog obrazovanja', ističu naši sugovornici.
'Budućnost čovjeka nije u jako visokoj specijalizaciji'
Tumače i da znanstvenici nemaju vremena razmišljati o širem utjecaju njihovog rada jer to nije ono što se cijeni i nagrađuje u znanosti te dovodi do raspršenja njihova vremena i energije.
'Time oni možda stječu širu sliku onoga što rade, ali svakako imaju manje vremena raditi svoj primarni posao, istraživati u području svoje stručnosti i svojih interesa. Taj način razmišljanja nije dugoročno održiv jer toliko visoka specijalizacija, koja nas dovodi do odvojenosti od okoline u kojoj radimo i stvaramo, ne može dovesti do smislenog napretka. Smatramo da budućnost čovjeka nije u jako visokoj specijalizaciji, nego, kao što smo prije spominjali, u dinamičnim promjenama, a te promjene nisu moguće ako od početka poučavamo naše studente da je bitno samo ono usko što oni studiraju. Svijet se brzo mijenja i moramo biti sve spremniji na te promjene.
U tim promjenama oni koji su obrazovani nešto šire u smislu interdisciplinarnosti bit će i sposobniji prilagoditi se novim izazovima. To ne znači da specijalizacija i stručnost više nisu važne. Baš suprotno, važnije su nego ikada prije, ali specijalizacija nas ne smije izolirati od drugih područja, interesa i znanja. Razvoj sustava umjetne inteligencije omogućio nam je upravo tu spoznaju - da je više nego ikada prije potrebno proširiti svoje interese', zaključuju Geld i Bojanjac.
O Geld i Bojanjcu
Renata Geld rođena je u Zagrebu te je diplomirala engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu, nakon čega se školovala u Engleskoj, doktorirala u Hrvatskoj, a zatim provela postdoc istraživanje u SAD-u.
'Zapravo mi je boravak u SAD-u, jer bila sam stipendistica američkog Fulbright programa, uvelike odredio akademski put i cijelu ovu priču oko kognitivne znanosti. Provela sam godinu dana na jednom od najjačih odsjeka za kognitivnu znanost na svijetu, učila od najboljih, radila s najboljima. To je bilo od 2012. do 2013., četiri godine nakon doktorata. Programi kognitivne znanosti značajka su najjačih svjetskih sveučilišta, pohađaju ih studenti različitih profila, a redovito iznjedre nevjerojatno inovativne i široke stručnjake, osobito u području interakcije čovjeka i tehnologije. Bilo mi je silno žao zbog toga što Hrvatska nema sličnih programa, zapravo ih nema ni u regiji.
Naše obrazovanje prilično je tradicionalno i sporo reagira na promjene te imamo silnih problema s rigidnošću sustava, slabom pokretljivošću studenata itd. Uglavnom, od 2013. godine postoji želja da se stvari pokrenu i promijene. U jednom trenutku 2014. godine pomislila sam da bih možda trebala kontaktirati s kolegama koji su sa mnom 2013. izabrani u 20 najboljih znanstvenih novaka i na temelju toga dobili docenture u svojim institucijama u cijeloj Hrvatskoj te vidjeti ima li tko volje pokrenuti neku interdisciplinarnu priču. Nažalost, trenutak nije bio pravi iz mnogo razloga. Pokretanje ovakvog studija u našem sustavu kakav jest niz je izazova na mnogim razinama', pojašnjava Geld.
Dario Bojanjac rođen je u Zagrebu te je studirao elektrotehniku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) i matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF). Dio doktorskog istraživanja proveo je na Sveučilištu u Michiganu u SAD-u, a poslijediplomskog na École Polytechnique Fédérale de Lausanne kao dobitnik Swiss Government Excellence Scholarships for Foreign Scholars and Artists.
'Studiji elektrotehnike i matematike na prvu djeluju kao slični studiji jer fizika daje teorijsku podlogu elektrotehnici, a matematika čvrstu logičku strukturu fizikalnim teorijama, no zapravo to nije skroz tako. Na studiju elektrotehnike studenti se najviše susreću s pitanjem kako nešto radi, dok se na studiju matematike ponajprije bave pitanjem zašto. Upravo ta razlika omogućila mi je da problemima kojima se bavim pristupam na oba načina; inženjerski kada je potrebno nešto riješiti, a matematički kada je potrebno nešto povezati. Ta mala interdisciplinarnost pratila me od početka mog znanstvenog rada, što mi je stvorilo prilike za suradnju sa znanstvenicima iz različitih znanstvenih područja i s različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Kroz projekt Matrice surađujem s nastavnicima Grafičkog i Nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti na međusobnom približavanju znanosti i umjetnosti. U tu suradnju uključeni su i fizičari, biolozi i znanstvenici iz različitih društveno-humanističkih područja, što predstavlja najveći hub umjetnika i znanstvenika u Hrvatskoj. U slobodno vrijeme pokrenuo sam, u suradnji s Filipom Turčinovićem, podkist, prvi znanstveno-obrazovni podcast u Hrvatskoj. U zadnje tri godine snimili smo četrdesetak epizoda, u kojima su neki od najpoznatijih hrvatskih znanstvenika predstavili svoje ideje i znanstvene projekte na kojima rade.
Uključen sam i u deep-tech venture builder Nuqleus, pokrenut u sklopu FER-a i Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT). Iznimno mi je važan rad sa studentima kroz nastavu, mentoriranje ili rad na rješavanju nekog znanstvenog problema. Zadnjih nekoliko godina imam čast mentorirati odlične studente, što je rezultiralo s preko 30 završnih i diplomskih radova koje sam mentorirao te sedam rektorovih nagrada, a za rad sa studentima dobio sam i Nagradu Roberto Giannini za najboljeg mladog profesora na Fakultetu elektrotehnike i računarstva', navodi Bojanjac.
Geld istražuje i predaje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kolegije vezane uz jezično značenje, izgradnju jezičnog značenja, procesiranje i ovladavanje jezikom; sve što u prvom i drugom jeziku, a i njihovoj interakciji, utječe na značenje.
'Općenito me zanima spona kognicije, dakle ljudske spoznaje, iskustva i jezika. Jezik je daleko najsloženiji sustav koji čovjek spontano proizvodi i razumije, a u neraskidivoj je vezi i stalnoj interakciji s našim umom i svim aspektima iskustva. To ga čini jedinstvenim i silno složenim. Jezik me oduvijek zanimao, ali uvijek u toj nekoj široj slici, pa tako i njegova uloga u interdisciplinarnom istraživanju ljudskog uma i njegova odnosa sa svijetom koji nas okružuje. Na fakultetu sam osmislila i pokrenula desetak novih kolegija - što na anglistici i na doktorskim studijima, što na novom studiju Primijenjena kognitivna znanost', kaže nam profesorica.
Bojanjac na FER-u predaje kolegije koji se nalaze na razmeđi elektrotehnike, računarstva, matematike i fizike. Pritom posebno ističe dva kolegija koja je uveo u zadnje tri godine - prvi kolegij je Matematičko modeliranje u inženjerstvu, a drži ga s profesorom Marijem Bukalom.
'Na tom kolegiju pokušavamo naučiti studente kako neki proces opisati jednadžbama, zatim riješiti te jednadžbe i tako naučiti nešto novo o tom procesu. Recimo, ako vas zanima koliko vam je vremena potrebno da laserom probušite metalnu ploču, kako ohladiti tekući čelik, zašto je i koliko često potrebno čistiti filtre za vodu ili na koji način se širi epidemija, onda je to pravi kolegij za vas', tumači Bojanjac.
Drugi kolegij zove se Daljinska istraživanja, a pokrenuo ga je u suradnji s profesorima Markom Bosiljevcem i Filipom Turčinovićem. Cilj kolegija je naučiti studente matematiku i fiziku u pozadini radara, objasniti im metode za rekonstrukciju radarske slike i onda im dati radar u ruke kako bi sami snimali vlastite slike te primijenili prethodno znanje u procesu rekonstrukcije slika i prepoznavanju objekata na njima.
'Oba kolegija povezuju različita temeljna znanja s prvih godina studija s najnovijim primjenama i u njima je uloga studenata vrlo velika. Svake godine studenti pronađu neki nov i zanimljiv matematički model ili novi proces koji ima smisla opisati jednadžbama. Prošle godine jedan student pronašao je znanstveni rad koji metodama iz dinamičkih sustava opisuje vezu između Romea i Julije, pronalazi ravnotežna stanja njihovog odnosa i opisuje što predstavlja koje od tih ravnotežnih stanja.
Osim navedenih kolegija, gostujem na kolegijima Komunikacijski sustavi i Primijenjena kvantna mehanika te predajem uvod u teoriju informacija i analitičku mehaniku. Kroz kolegije koje predajem vidi se da me ponajprije zanima opis prirode matematičkim modelima. Stoljećima ljudi razmišljaju zašto je matematika uspješna u opisu svijeta oko nas - je li to zato što se koristi u opisu stvarnog svijeta ili je proizvod uma, što to ugrađujemo u te simbole te kako ih shvaćamo i interpretiramo, kako uopće biramo simbole, kako shvaćamo matematiku i slično. Ta zadnja razmišljanja dovela su me i do kognitivne znanosti', kaže nam Bojanjac.
