Sat sudnjeg dana, simbolički pokazatelj globalnih prijetnji čovječanstvu, pomaknut je na 85 sekundi do ponoći, najbliže katastrofi u svojoj povijesti. Ponoć na tom satu predstavlja globalnu katastrofu – od nuklearnog rata do klimatskog kolapsa
Odluku su objavili znanstvenici okupljeni oko Bulletina atomskih znanstvenika, koji svake godine procjenjuju koliko je svijet blizu samouništenja. Dosad najbliže ponoći bilo je 89 sekundi, a novo pomicanje kazaljke pojačava poruku da se upozorenja ignoriraju.
'Svaka sekunda je važna i vrijeme nam istječe. Ovo nije dramatiziranje, nego realnost. Sada smo na 85 sekundi do ponoći', poručila je Alexandra Bell, izvršna direktorica Bulletina, prenosi Sky News.
vezane vijesti
Nuklearne prijetnje, ratovi i umjetna inteligencija
Na vrhu popisa razloga za novo pomicanje sata ponovno su nuklearni rizici. Znanstvenici upozoravaju na sve agresivnije ponašanje nuklearnih sila – Rusije, Kine i Sjedinjenih Država.
'Tijekom 2025. godine ništa se u području nuklearne sigurnosti nije kretalo u dobrom smjeru', rekla je Bell. Dodala je da se postojeći diplomatski okviri urušavaju, da se ponovno govori o nuklearnim testiranjima te da raste opasnost opasnost od širenja nuklearnog naoružanja
Posebno zabrinjava činjenica da posljednji važeći sporazum o ograničenju nuklearnog naoružanja između SAD-a i Rusije istječe 5. veljače. Iako je Vladimir Putin predložio njegovo jednogodišnje produljenje, američki predsjednik Donald Trump zasad se nije službeno očitovao, a stručnjaci su podijeljeni oko toga bi li produljenje imalo smisla.
Uz nuklearne prijetnje, znanstvenici upozoravaju i na rat u Ukrajini, američke i izraelske napade na Iran, napetosti između Indije i Pakistana, rastuće tenzije u Aziji, uključujući Korejski poluotok i Tajvan. 'Ovo je prije svega priča o globalnom neuspjehu političkog vodstva', istaknula je Bell.
AI kao novi faktor rizika
Prvi put tako snažno u fokusu je i nekontrolirana integracija umjetne inteligencije u vojne sustave, kao i njezina potencijalna zloupotreba u razvoju bioloških prijetnji.
Dodatno upozorenje odnosi se na ulogu AI-ja u širenju dezinformacija, što potkopava demokratske procese i društvenu stabilnost.
U objavi je sudjelovala i Maria Ressa, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2021. godine, koja je poručila: 'Živimo u informacijskom Armagedonu, temeljnoj krizi iz koje proizlaze sve ostale. Tehnologija koja profitira od podjela širi laži brže od činjenica.'
Kako smo došli do 85 sekundi?
2020. – sat pomaknut na 100 sekundi do ponoći, nakon izbijanja pandemije covida-19
2023. – pomak na 90 sekundi zbog rata u Ukrajini, nuklearnih prijetnji, klimatske krize i ubrzanog tehnološkog razvoja
2024. – vrijeme ostaje nepromijenjeno, uz upozorenje na 'neviđenu razinu rizika'
2025. – sat pomaknut na 89 sekundi, kao 'posljednje upozorenje svjetskim čelnicima'
2026. – novo pomicanje na 85 sekundi, uz poruku da upozorenja nisu shvaćena ozbiljno
Što je Sat sudnjeg dana i zašto postoji?
Sat sudnjeg dana osmislili su znanstvenici okupljeni oko Bulletina atomskih znanstvenika, organizacije osnovane 1945. godine, u kojoj su sudjelovali i Albert Einstein te J. Robert Oppenheimer.
Nakon bacanja atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki, cilj je bio javnosti jasno pokazati kolika je stvarna prijetnja nuklearnog oružja. Vizualni simbol sata osmislila je umjetnica Martyl Langsdorf, a prvi put je objavljen 1947. godine – tada na sedam minuta do ponoći.
Vrijeme se od tada povremeno pomicalo naprijed i natrag, ovisno o procjeni globalnih prijetnji. Najsigurnije razdoblje bilo je 1995. godine, kada je sat pokazivao 14 minuta do ponoći, nakon završetka Hladnog rata.
No od 1998. godine kazaljke nikada nisu bile dalje od deset minuta do ponoći.
