DOMAĆI SVEMIRSKI PROGRAM

'U Zemljinu orbitu uskoro kreće prvi hrvatski satelit'

27.07.2011 u 16:41

Bionic
Reading

Do kraja godine u Zemljinu će orbitu poletjeti prvi hrvatski satelit, a do kraja sljedeće na Mjesec bi trebao sletjeti prvi hrvatski rover, objavio je danas Miroslav Ambruš Kiš, voditelj našeg ogranka organizacije Team Synergy Moon (TSM) koja okuplja oko 150 ljudi u 18 zemalja

Synergy Moon je jedan od sudionika u utrci za Googleovu nagradu Lunar X Prize. Naime, internetski div nudi nagradu od 20 milijuna dolara privatnoj tvrtki koja prva do 2012. na Mjesec spusti neko vozilo, koje će po površini proputovati još najmanje 500 metara i o tome uživo poslati HD TV snimku na Zemlju.

Za cijelu misiju potrebni su raketa (za let do Mjeseca), lander (za meko spuštanje na Mjesec) i rover (za putovanje po površini Mjeseca). Raketu bi trebala osigurati američka tvrtka Interorbital Systems, na landeru radi australski ogranak TSM-a, a rover, opremljen kamerama i uređajima za TV prijenos, mogao bi biti djelo naših entuzijasta i stručnjaka. Naime, naš je elaborat ušao u uži izbor od 29 prihvaćenih projekata.

Hrvatski ogranak TSM-a već je nekoliko puta testirao opremu za komunikaciju i navigaciju koju je razvio Vilko Klein iz Centra za informatiku i računarstvo na Institutu Ruđer Bošković. Ona je dosada isprobana na balonima i avionima, međutim, do kraja godine trebala bi poletjeti na ozbiljnije putovanje – u Zemljinu orbitu. Hrvatski je satelit već uvršten na popis objekata koji će se lansirati raketom Neptune Interorbital Systemsa prije kraja godine.

Voditelj hrvatskog tima ističe da su ovih dana sa Sveučilištem u Antofagasti u Čileu potpisali ugovor o sudjelovanju u razvoju projekta Moon-Mars u pustinji Atacami u koji će Čile kroz narednih pet godina uložiti pet milijuna dolara.

'Mi smo se obavezali na transfer tehnologije, a Čile će uložiti sredstva. U toj zemlji ima 100-tinjak tisuća ljudi koji se smatraju Hrvatima. Mnogi jedva čekaju da dođemo. Hrvati su ondje vlasnici više od 50 posto rudnika bakra, a oni se nadaju da će razvoj tehnologije u projektu Moon-Mars biti koristan i za njih. Zapravo bi cijeli ovaj projekt u konačnici trebao omogućiti eksploataciju materijala kojih ima na Mjesecu i Marsu, a na Zemlji su vrlo rijetki', rekao je prvi čovjek hrvatskog svemirskog programa.

U projekt se uključio i Croatia Airlines koji bi osjetljivu tehnologiju trebao prevesti do Čilea. Sponzor TSM-a je također i Aerogels Australia koja će hrvatskom timu isporučiti pjenu za izolaciju koja će osigurati zaštitu rovera od ekstremno visokih dnevnih i niskih noćnih temperatura na Mjesecu koje bi mogle utjecati na baterije i uređaje.

Voditelj TSM-a kaže da će sredstva iz ugovora moći početi koristiti kada svu tehnologiju dovrše, testiraju i dopreme u Antofagastu. Za okončanje ovih poslova nedostaje im oko 100.000 eura, pa pozivaju sponzore da se angažiraju u prvom hrvatskom svemirskom programu. 'Zamislite kako bi to izgledalo da vidite svoj logo na Mjesecu', poručio je Ambruš Kiš.

Putovanje na Mjesec nije odlazak na more

Iako neki hrvatski stručnjaci na projekt gledaju sa simpatijama, ima i onih koji su vrlo skeptični. Predsjednik Hrvatskog astronomskog društva i znanstveni savjetnik na Institutu Ruđer Bošković dr. Danko Bosanac ističe da je putovanje na Mjesec velik zalogaj čak i za velike i bogate države.

'Već i pokušaj da se običan satelit mase nekoliko kilograma pošalje u orbitu oko Zemlje, dakle da je obiđe barem nekoliko puta, zahtijeva bitno veći napor nego da se pošalje na nekoliko desetaka kilometara u visinu i da se nakon toga vrati', rekao je dr. Bosanac.

'Isto tako bitno je različito šaljete li ga u eliptičnu ili paraboličnu putanju. Za paraboličnu putanju nije potrebna neka vrhunska spremnost; relativno mali tim to može ostvariti s raketama jednog stupnja, pa su i materijalni troškovi relativno mali. No za slanje u eliptičnu orbitu zahtjevi su bitno drukčiji, troškovi su veliki, potreban je veliki broj vrhunskih stručnjaka, pa si to čak i velike države teško mogu priuštiti. Moram istaknuti da ljudi koji rade na ovom projektu nemaju elementarno znanje fizike i tehnike materijala ili su pak mladi ljudi bez većeg iskustva. Oni misle da je putovanje svemirom isto kao odlazak za vikend na more. Konačno, rover koji spominju prije je kutija s fotoćelijama napravljena u srednjoškolskoj radionici za tehnički odgoj nego ozbiljan projekt za slanje u svemir', rekao je dr. Bosanac.