MITOVI I ISTINE

Trebamo li se zaista bojati mobitela?

  • Autor: NJD
  • Zadnja izmjena 02.06.2011 15:55
  • Objavljeno 02.06.2011 u 14:30
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) jučer svrstala mobitele u skupinu stvari koje 'možda mogu' izazvati rak, u tzv. 2B kategoriju, neki domaći i strani mediji požurili su objaviti čak i liste 'najopasnijih' uređaja

No stručnjaci ističu da izvješće Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), koja je dio WHO-a, treba protumačiti i predstaviti ispravno, bez nestručnog senzacionalizma.

Na stranicama britanskog časopisa Cancer Research, znanstveni bloger, biokemičar Ed Young objašnjava što ta kategorizacija zapravo znači te zašto on smatra da nema razloga za strah od mobitela.

Što predstavlja kategorija 2B?

IARC-ov panel, u kojem sjedi 31 stručnjak, prošli tjedan pregledao je sve dostupne rezultate dosadašnjih studija utjecaja mobitela na zdravlje i zaključio: 'radiofrekvencija koju zrače mobiteli pripada skupini 2B'. To znači da postoje neki dokazi koji povezuju mobilne telefone s rakom, no oni su preslabi da bi se izveli neki jači zaključci. Čelnik panela dr. Jonathan Samet izjavio je da 'bi neka opasnost mogla postojati te da treba pratiti povezanost između mobitela i raka'.

IARC moguće uzročnike raka – od cigareta, preko virusa do poslovnih profesija - svrstava u pet različitih kategorija.

Skupina 1 predstavlja najopasnije uzročnike poput cigareta, azbesta, alkohola i sl. Pripadanje toj skupini je znak da postoje izuzetno jaki dokazi da određena stvar izaziva rak.

Skupina 2A uključuje stvari koje su 'vjerojatno kancerogene' za ljude. Za njih postoje ograničeni dokazi u studijama ljudi, ali dovoljni u istraživanjima na životinjama.

Skupina 2B, u koju odsad spadaju i mobiteli, znači da postoje ograničeni dokazi da je nešto kancerogeno za ljude te da čak ni studije na životinjama nisu dovoljno pouzdane. U tu skupinu spada cijelo mnoštvo stvari, od građevinskih radova do kloroforma.

Skupina 3 obuhvaća stvari koje se ne mogu klasificirati kao kancerogene za ljude jer su dokazi kod ljudi nedovoljni, a kod životinja nedovoljni ili ograničeni.

Skupina 4 podrazumijeva one stvari koje najvjerojatnije ne izazivaju rak kod ljudi. Trenutno se u toj skupni nalazi samo jedna tvar – caprolactam. Stručnjaci se često šale da to znači da vjerojatno sve izaziva rak.

Odakle dokazi?

Iako se tom problemu često posvećuje velika medijska pozornost, dosad je proveden relativno mali broj istraživanja utjecaja mobilnih telefona na zdravlje. U njima se uglavnom pacijenti i njihove navike korištenja mobitela uspoređuju s navikama zdravih ljudi.

Dosad je samo jedna danska studija uistinu kontinuirano pratila skupinu od oko 420.000 zdravih ljudi da bi vidjela šteti li im upotreba mobilnih telefona.

Što pokazuju rezultati?

Cancer Research

Cancer Research

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Kroz 5 godina

Tek manji broj dosadašnjih studija pronašao je neke veze između mobitela i opasnosti od raka. Spomenuta velika danska studija pokazala je, primjerice, da korištenje mobitela ne povećava opasnost od raka mozga, niti bilo kojeg drugog raka, ni nakon 10 godina upotrebe.

Rezultate provedenih studija dobro predstavljaju dva grafikona prikazana desno (klikom povećajte grafove). Gornji prikazuje efekte korištenja mobitela u manje od pet godina, a donji u više od pet godina. Svaka točkica predstavlja rezultat određene studije. Ako je točkica na horizontalnoj crti, efekta nema. Ako je iznad nje, mobiteli povećavaju rizik, a ako je ispod, znači da ga smanjuju. Vertikalne dužine povezane s crtama pokazuju pouzdanost rezultata, odnosno raspon moguće pogreške. Drugim riječima, ako ta crta prelazi preko vodoravnog pravca, rezultat nije statistički značajan, odnosno može se reći da efekta nema. Pooled estimate (na kraju desno) predstavlja ukupan rezultat svih prikazanih studija. Zanimljivo je da samo studija koju je provela skupina švedskih stručnjaka pod vodstvom dr. Lennarta Hardella pokazuje da bi zračenje mobilnih uređaja moglo utjecati na zdravlje.

Koji su nedostaci istraživanja?

Cancer Research

Cancer Research

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Kroz 10 godina

Prije svega, tehnologija mobitela se mijenja pa je teško reći utječe li na ljude nova ili stara tehnologija, ako uopće utječe.

Osim toga, ne postoji način da se procijeni nečija izloženost zračenju mobitela.

Konačno, nema pouzdanih informacija o tome jesu li odgovori na pitanja iz upitnika točni. Naime, na prisjećanja ljudi mogu utjecati medijska izvješća, rak mozga može utjecati na pamćenje, a ljudi se događaja otprije 10 godina ne moraju jasno prisjećati.

Postoji li u studijama sukob interesa?

Industrija mobitela financirala je neka istraživanja poput onog danskog. Međutim, sredstva su stigla do stručnjaka preko neovisnih organizacija koje su postavljene da bi se osigurala vjerodostojnost rezultata.

S druge strane, dr. Lennart Hardell nije primio novac iz industrijskih izvora, no kao vještak je sudjelovao u sudskim procesima protiv proizvođača.

Mogu li, dakle, mobiteli izazvati rak?

Siguran odgovor na to pitanje teško je dati. Znanstvenici su uvjereni da duhan, alkohol i azbest uzrokuju rak prije svega zato što znaju kako te stvari djeluju na naše stanice, odnosno poznaju njihove biološke mehanizme. Međutim, nitko dosad nije predstavio uvjerljiv biološki mehanizam koji bi povezao mobitele i rak. Mobilni telefoni zrače mikrovalove koji imaju milijunima puta manju energiju od štetnih rendgenskih zraka i ne mogu promijeniti našu DNA.

Treba također istaknuti da se broj ljudi koji su od početka ere mobitela oboljeli od raka nije drastično povećao, što bi bilo za očekivati ako je njihovo zračenje uistinu štetno. Istraživanja provedena u SAD-u, Novom Zelandu, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj i Finskoj nisu potvrdila takve trendove. U Velikoj Britaniji se postotak oboljelih od raka mozga već nekoliko desetljeća ne mijenja.

Naravno, treba uzeti u obzir mogućnost da za razvoj raka mozga treba mnogo godina pa bi se trendovi mogli početi jasno očitovati tek za koje desetljeće.

Zbog svih tih razloga britanski stručnjaci preporučuju zdrav oprez. Odraslim ljudima savjetuju da razgovaraju što kraće, a djeci do 16 godina da izbjegavaju sve razgovore osim onih najvažnijih.

Treba očekivati da će neke pouzdanije rezultate dati tek veliko međunarodno istraživanje nazvano COSMOS koje će trajati čak 20 do 30 godina.

U svakom slučaju, na temelju dosadašnjih studija možemo zaključiti da bi bilo glupo pušiti ili piti, a bojati se mobitela.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi