OCJENE STRUČNJAKA

Treba li uvesti 'malu maturu' za upis u srednje škole?

DRŽAVNA MATURA

DRŽAVNA MATURA

Izvor: Pixsell / Autor: Miso Lisanin/Vecernji list

Najave ministarstva znanosti i obrazovanja da bi se trebao uvesti novi sustav po kojem bi se pri upisu u srednje škole vrednovao uspjeh od petog do osmog razreda, kao i sumnje da u našim školama postoji inflacija odlikaša, pokrenuli su rasprave o mogućnosti da se u Hrvatsku vrati nekadašnja 'mala matura'

Imaju je Švedska, Slovenija, Irska, Francuska, Danska, Škotska, Engleska, Srbija... nemaju Njemačka, Mađarska, Poljska, Austrija, Češka, Slovačka, Finska..., a svaki od tih sustava ima svoje osobitosti, prednosti i probleme.

Kao što je to već uobičajeno posljednjih godina kada je u pitanju naš obrazovni sustav, stručnjaci se i oko ove ideje baš ne slažu. Dok neki smatraju da bi mala matura riješila brojne probleme i bila pravednija, drugi upozoravaju da bi ih samo nepotrebno povećala.

Vedran Mornar, redoviti profesor na FER-u u Zagrebu uvjeren je da bi ona bila pravednija i ističe da današnja situacija nije daleko od one koja je prikazana na karikaturi desno.

internet

internet

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Kliknite za uvećanje

'Teško je vjerovati da čak i u idealnom društvu neki nastavnik ne bi podlegao nekom pritisku, ili jednostavno dobronamjerno pomogao nekom djetetu, ili samo subjektivno pogriješio u ocjenjivanju. Svaki takav slučaj može značiti da će neko drugo dijete nezasluženo ostati neupisano u željenu školu', kaže Mornar i kao argument navodi stvarni primjer iz našeg školstva: 'Kad gimnazija u koju je nemoguće upisati se s manje od 61 boda, dakle ako imate samo jednu četvorku, napravi ulazni test iz matematike, na njemu padne zabrinjavajuće visok postotak učenika. Očito nešto u sustavu ne štima.'

Slično razmišlja i Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje koji vjeruje da bi uvođenje male mature smanjilo inflaciju odlikaša i dalo odgovor na moguće razlike u kvaliteti škola. 'Važno je u kojim predmetima bi se provodilo testiranje što bi svakako izazvalo oštre rasprave što se već moglo vidjeti kod državne mature u srednjim školama. No unatoč svemu mislim da bi trebalo početi ozbiljno razmišljati i pripremati se za promjenu sustava upisa u srednje škole', kaže Filipović.

Prof. Mornar je za to da se uz malu maturu vrednuju i školski uspjeh i druge zasluge, ali ne neke marginalne poput 'sudjelovanja na prvenstvu kvarta u balotama', a Filipović da se sportska i umjetnička ostvarenja vrednuju samo pri upisu u sportske gimnazije i umjetničke škole.

S njima se ne slažu dr. sc. Boris Jokić i dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, znanstveni suradnici s Instituta za društvena istraživanja. Prema njihovom mišljenju uvođenje centraliziranog ispita kojim bi se u jednoj vremenskoj točci ispitivao sadržaj osmogodišnjeg obrazovanja ne samo da ne bi bio pravedniji već bi bio štetan za učenike, nastavnike, obrazovanje i društvo u cjelini.

'Odmjeravanje znanja učenika u jednom trenutku ne uzima u obzir njegov rad tijekom cjelokupnog obrazovanja i ignorira ulogu nastavnika koji je s učenikom godinama radio i koji je u najboljoj poziciji procijeniti njegove sposobnosti i postignuća', ističu Jokić i Ristić Dedić koji smatraju da bi takva odluka bila motivirana nepovjerenjem u rad nastavnika.

'Osim toga, usmjeravanjem na ispite iz samo određenih predmeta obrazovanje nužno gubi na širini, a posebno je problematično što bi se ono događalo u trenutku kada se mlada osoba nalazi u razdoblju vrlo intenzivnih razvojnih promjena i nedovoljno profiliranih interesa', upozorava dvojac.

Oni također smatraju da je teza o inflaciji odlikaša pretjerana te da je konkretni podaci dovode u pitanje.

'Primjerice u 7. razredu u matematici veći postotak učenika ima zaključnu ocjenu dovoljan nego odličan. Zagovaranje ideje vanjskih ispita posebno je upitno u situaciji demografskog pada zbog kojeg brojne škole, pa i gimnazije, ostaju nepopunjene čak i nakon jesenskog roka. Analizirajući sve navedeno moguće je zaključiti da do problema dolazi u slučaju nekoliko gradskih, uglavnom zagrebačkih, gimnazija, a da se pitanje pravednosti postavlja redovito iz krugova privilegiranih obitelji i elitnih gimnazija što nema puno veze s pojmom pravednosti u obrazovanju', tvrde Jokić i Ristić Dedić.

Svi oni slažu se da bi mala matura bila stres za mlade, međutim, po Mornaru taj bi se problem mogao riješiti korištenjem rezultata vanjski vrednovanih završnih ispita, na koje bi se djeca mogla privikavati već od nižih razreda. 'Postepeno bismo povećavali težinu s kojom rezultati ulaze u konačan zbroj. Od toga bismo imali višestruke koristi, a rangiranje za upis bilo bi samo koristan nusprodukt. Djeca bi redovitije učila, podigla bi se razina znanja, vidjeli bismo koje je gradivo problematično, postoje li kakvi problemi u nekoj školi ili regiji itd.', objašnjava profesor s FER-a.

Kao jedan od ključnih problema u našem sustavu često se spominje neujednačenost u kadrovima, i uvjetima obrazovanja u različitim dijelovima Hrvatske. Mornar smatra da bi mala matura pomogla da se ona smanji. 'Ministarstvo bi imalo jasniju sliku stanja na terenu pa bi moglo na odgovarajući način pomoći', kaže Mornar.

Jokić i Ristić Dedić naprotiv vjeruju da bi ona samo produbila nejednakosti. 'Upravo na osnovnoškolskoj razini razlike u uvjetima između škola u Hrvatskoj su izrazito velike, osobito u stručnoj osposobljenosti nastavnika. Tako u Zagrebačkoj županiji sve osnovne škole imaju puni profil stručne zastupljenosti nastave, dok to vrijedi tek za trećinu škola u Slavoniji. No od međuregionalnih razlika još su važnije one unutar regija. Tako u seoskim školama postoji značajniji deficit kvalificiranih nastavnika nego u regionalnim središtima. Sva svjetska iskustva pokazuju da uvođenje vanjskog vrednovanja u slučaju nejednakih uvjeta obrazovanja samo povećava razlike u postignuću učenika iz obitelji različitih socio-ekonomskih statusa. Dok država ne učini značajne napore da izjednači uvjete obrazovanja, pitanje male mature je izlišno', upozoravaju Jokić i Ristić Dedić.

Po Mornaru dodatno opterećenje koje bi mala matura predstavljala za učenike, nastavnike i roditelje bilo bi opravdano. 'Učenici bi uistinu trebali više učiti i raditi. No mogli bismo ih rasteretiti ogromne količine činjenica koje sada uče napamet, a koje su u svakome trenutku dostupne na Internetu. Naglasak bi se trebao staviti na razumijevanju uzročno-posljedičnih veza i rješavanju problema', kaže Mornar i ističe da je vrijednost povećane razine znanja cijele nacije neprocjenjiva

No Jokić i Ristić Dedić podsjećaju da tek manji broj zemalja EU ima malu maturu te da se uspješni obrazovni sustavi odlikuju manjim brojem vanjskih vrednovanja, znatnim ulaganjem u nastavnike i inzistiranjem na njihovoj autonomiji. 'Također razvijene obrazovne sustave odlikuje izbjegavanje ranog odvajanja učenika u različite programe i veći postotak učenika uključenih u opće srednje obrazovanje. Posebno štetnim se pokazuje vanjsko vrednovanje u ranijoj dobi koje ima selekcijsku svrhu. Neselektivno preuzimanje vanjskog vrednovanja karakteristično je za nerazvijene obrazovne sustave u kojima vlada nepovjerenje prema nastavnicima i nedostatak kritičkog promišljanja svjetskih kretanja. Nadamo se da će hrvatska obrazovna politika pametnije postupiti od drugih tranzicijskih zemalja gdje uvođenje ovakvih ispita nije donijelo željene učinke već je koristilo samo uskim interesnim krugovima', kažu Jokić i Ristić Dedić.

U ovom kontekstu treba istaknuti da ima i dosta nastavnika koji su za malu maturu. Tako je primjerice udruga 'Nastavnici organizirano' još ljetos ukazala na problem inflacije odlikaša i zatražila da se učenici u srednje škole upisuju na temelju prijamnih ispita.

Iz ministarstva nam poručuju da je reforma obrazovnog sustava tek u tijeku što znači da je ono otvoreno za rješenja koja bi se iskristalizirala kroz stručnu javnu raspravu. Drugim riječima, na konačnu odluku o eventualnom uvođenju male mature još će trebati pričekati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!