INTERVJu: robert ballacker jr.

Tehno stručnjak i isusovac za tportal otkriva čega se najviše plaši i što će nam donijeti vrhunac umjetne inteligencije

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 07.02.2019 12:40
  • Objavljeno 07.02.2019 u 11:43
tportal

Izvor: Bug / Autor: Mladen Lončar

Najveći izazov s kojim će se čovječanstvo susresti zbog razvoja tehnologije bit će vezan uz odabir tipa društva koje želimo oblikovati kad se promijeni naše razumijevanje razvoja i svrhe, uvjeren je Digitalni isusovac, odnosno Robert Ballacker Jr., kojeg smo ulovili u Zagrebu neposredno prije njegova nastupa na konferenciji Bug Future Show

Jedan od glavnih predavača na ovogodišnjem izdanju Bug Future Showa, Robert Ballecer Jr. nesvakidašnji je stručnjak za tehnologiju.

U Sjedinjenim Državama, u kojima je rođen prije 44 godine u obitelji useljenika s Filipina, vodi tehnološke podcaste This Week in Enterprise Tech i Know How te druge medijske projekte, a često i gostuje u medijima kad se razgovara o tehnološkim temama.

No ujedno je isusovac koji je, između ostalog, puno vremena i truda ulagao u poticanje mladih ljudi na svećenički poziv. Razgovarali smo s Digitalnim isusovcem, kako ga zovu, netom uoči BFS-a 2019.

Što vas je privuklo tehnologiji?

Odrastao sam 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća u Silicijskoj dolini kopajući po smeću u potrazi za dijelovima koje bih još mogao upotrijebiti. Učio sam o tehnologiji proučavajući ostatke koje su odbacile tvrtke što su definirale IT revoluciju.

Uz takav početak, i obilnu podršku oca, tehnologija me počela fascinirati. Rastavljao bih stvari ne bih li ustanovio kako funkcioniraju i postupno naučio kako ih ponovno sastaviti na drukčiji način da bi radile ono što sam želio.

Tih ranih dana moja omiljena tehnologija bila je kutija primitivnih funkcionalnih računala koju sam skupio uzimajući funkcionalne dijelove iz desetak odbačenih nefunkcionalnih računala (TI -99/4a, TRS-80, Atari 800, Timex Sinclair 1000).

tportal

Izvor: Bug / Autor: Mladen Lončar

Što vas je privuklo vjeri i Družbi Isusovoj?

Moja je majka bila vjerski oslonac naše obitelji. Dok sam bio mlađi, bio sam puno manje skloniji životu u vjeri. Veći dio svojih formativnih godina smatrao sam se katolikom koji ne prakticira vjeru. Obitelj je jedva spajala kraj s krajem, a ja sam trebao završiti školu, pokrenuti posao, obogatiti se. Nije bilo vremena za 'praznovjerje' moje obitelji.

To se počelo postupno mijenjati kako su se moji hobiji pretvarali u profesionalne vještine, financijska neizvjesnost u bogatstvo, poriv za uspjehom u poslu u potrebu da budem zadovoljan životom. Samopreispitivanje se preobrazilo iz pitanja koje poslove trebam sklopiti i koje financijske ciljeve ostvariti u potragu za odgovorom na pitanja želim li se doista time baviti do kraja života i čime se želim baviti ako to čime sam se dotad bavio nije bilo to.

U srednjoj školi i na fakultetu obrazovali su me isusovci. Kako je moja želja za nečim višim rasla, tako sam počeo primjećivati sve više isusovaca oko sebe. Vidio sam kako su iznimno kompetentni i obično sretni te su kročili kroz život s radošću, onako kako sam i sam htio.

  • +7
  • +4

Bug Future Show 2018.

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kako sam proučavao povijest Družbe Isusove, divio sam se sposobnosti da koriste sve talente i vještine ljudi koji bi im se pridružili, ne samo one koje bi se tradicionalno smatrale 'svetima' ili 'pobožnima'. Ta sposobnost pronalaženja Boga u svim stvarima na kraju me privukla isusovcima.

Kako je bilo povezati svjetove vjere i tehnologije?

Priznajem, to je čudna kombinacija, ali ne toliko čudna za isusovce koliko možda mislite. Družba Isusova oduvijek je bila uključena u znanost i informacijske tehnologije. Isusovci su upogonili prve tiskare koje je koristila Katolička crkva. Na Mjesecu su 42 kratera dobila ime po isusovcima koji su ih otkrili. Velik dio onog što znamo o zemljotresima i vremenskim prilikama dobili smo zahvaljujući ranim isusovačkim meteorološkim postajama. Isusovački svećenik otkrio je hipertekst, jedan od kamena temeljaca interneta. Stoga bismo mogli reći kako je amalgam tehnologije i vjere dio naše institucionalne DNK.

Za mene je služba vjeri i tehnologiji 'služba prisutnosti', u kojoj imam priliku razbiti predrasude o tome što znači biti čovjek vjere. Razbijanje takvih stereotipa najdraži mi je dio službe, 'a-ha' trenuci kad ljudi shvate kako život u vjeri ne mora biti bez radosti, humora i luditski usmjeren. Naravno, ni ne isključuje takav način života!

tportal

Izvor: Bug / Autor: Mladen Lončar

Koristi li Katolička crkva moderne tehnologije koliko bi mogla i trebala?

Katolička crkva značajno zaostaje u korištenju tehnologije. Oko toga nema spora. Ipak, koraci naprijed koje su napravili u zadnjih deset godina kako bi smanjili taj jaz fenomenalni su za tako veliku organizaciju. Prije jednog desetljeća 'ispravan način korištenja komunikacijskih tehnologija' podrazumijevao je spremanje župnog newslettera u format PDF i potom postavljanje tog PDF-a na dugo zapostavljeno web odredište.

Danas, uz pojavu tehnologijama vičnih laika, svećenika i biskupa, razumijemo kako IT revolucija nije promijenila samo način na koji komuniciramo, već i način na koji gradimo i održavamo odnose. Privili smo tu lekciju k srcu i obratili se umreženoj generaciji tamo gdje se nalazi, umjesto tamo gdje možda želimo da budu.

Ipak, čeka nas još puno posla na tom području. Zato sam dio novog tima u Vatikanu koji će pokušati svladati upravo taj izazov.

O kakvom se timu radi?

Isusovačkoj kuriji za komunikacije, službenom odjelu za komunikacije za globalno sjedište Družbe Isusove. Osnovni tim sastoji se od šest članova, što može narasti na njih devet do 12. Članovi su iz svih krajeva svijeta. Općenito govoreći, zadaća nam je djelovati kao glasnogovornici Artura Sose, vrhovnog poglavara Družbe Isusove. No uključeni smo i u djelovanje pape Franje, koji je također isusovac. U praksi se bavimo uvođenjem modernih alata i načina komunikacije u stoljećima staru organizaciju.

Što smatrate ključnim tehnološkim trendovima današnjice?

Odgovarajuća umjetna inteligencija - u zadnje dvije godine trend je bio utrpati umjetnu inteligenciju u svaki mogući proizvod kako bi se maksimalno iskoristilo to što se puno govori o umjetnoj inteligenciji. Trenutno smo svjedoci trenda razvoja proizvoda i projekata koji doista mogu izvući korist od razine umjetne inteligencije kojom trenutno raspolažemo (nazivam ju glupom umjetnom inteligencijom).

U idućih pet godina svjedočit ćemo naglom porastu broja tvrtki koje koriste glupu umjetnu inteligenciju u aplikacijama koje koriste ultra brzo prepoznavanje podataka (za razliku od prepoznavanja obrazaca priče, što koristi pametna umjetna inteligencija).

Korisne aplikacije s blockchainom - kao i umjetna inteligencija, blockchain je vjerojatno jedan od tehnoloških trendova o kojima se najviše govori, a da ga većina ljudi još uvijek ne razumije. Tome ne pomaže to što se blockchain povezuje s kriptovalutama kad treba i kad ne treba. U idućih pet godina pojavit će se doista korisne aplikacije s blockchainom koje nemaju nikakve veze s kriptovalutama.

Sve je umreženo - kako kratkodometne bežične tehnologije visokih frekvencija i propusnosti budu napredovale, tako će postavljanje bežičnih mreža postati manje tradicionalni projekt kapitalne infrastrukture i više vježba u mesh umrežavanju.

tportal

Izvor: Bug / Autor: Mladen Lončar

Što vas plaši kad je tehnologija u pitanju? Što vas zabrinjava? Što vas uzbuđuje?

Trend koji me u najvećoj mjeri čini tjeskobnim je 'umreženo sve'. Budućnost u kojoj su svi uređaji povezani ima nevjerojatan potencijal promijeniti svijet u kojem živimo, ali nismo razvili ni sigurnosne alate ni način razmišljanja koji bi osigurao da će te milijarde uređaja biti sigurne za korištenje.

Sigurnost interneta stvari ustvari se pogoršala u proteklih pet godina, a broj proizvođača koji na tržište izbacuju uređaje interneta stvari koji nikad neće biti sigurni čini se kako jamči da će rastom mreža u koje su umreženi rasti i moć kompromitiranih uređaja.

Ipak, velik izazov može biti velik istraživački projekt. Zato sam ujedno uzbuđen zbog potencijala koje nudi umrežena budućnost.

Što su najveći izazovi s kojima će se ljudsko društvo suočiti zbog brzog napretka tehnologije?

Najveći izazov s kojim će se čovječanstvo susresti zbog nastavka razvoja tehnologije neće biti vezan uz samu tehnologiju, već uz tip društva koje želimo oblikovati kad tehnologija promijeni naše razumijevanje razvoja i svrhe.

Industrijska revolucija promijenila je način na koji smo radili. IT revolucija promijenila je način na koji komuniciramo. Revolucija u kojoj trenutno živimo mijenja način na koji se odnosimo prema svijetu.

Iako su se te revolucije protezale kroz stotine godina i svaka od njih je mijenjala ljudsko društvo, naše temeljno razumijevanje razvoja i svrhe - da rastemo od djetinjstva, učimo kako bismo stekli radne vještine uz čiju pomoć ćemo imati karijere i zarađivati za naše obitelji i sebe te potom prenijeti tu dužnost na iduću generaciju - nije se promijenilo.

Kad s vremenom neizbježno stigne pametna umjetna inteligencija, budućnost u kojoj tehnologija može bolje obavljati sav posao koji ljudi obavljaju sad - što će to značiti za nas? Kamo ćemo dalje? Je li to tmurna distopijska budućnost u kojoj se ljudi bore za nišne poslove ili u kojoj ćemo redefinirati našu svrhu kako bismo razvili cjelovitije ljude i bolja društva.

Drugim riječima, u svijetu u kojem nitko ne mora raditi - što ćemo odabrati raditi?

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!