stres zbog okruženja
Stručnjaci upozoravaju: Covid-19 mogao bi imati dugoročni utjecaj i na bebe koje su u vrijeme pandemije još bile u maternici

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Sol Vzquez
Iako se dugoročni učinci Covida-19 na dojenčad tek trebaju vidjeti, stručnjaci Gerontološke škole Leonarda Davisa i Medicinske škola Keck pri Sveučilištu u Južnoj Kaliforniji neke zaključke izvlače iz podataka o posljedicama pandemije gripe 1918. te prethodnih bolesti izazvanih koronavirusima poput SARS-a 2002. i MERS-a 2012.
-
Video
korisni podaci
Slovenski znanstvenik sa Stanforda izradio računalni model koji predviđa kako se COVID-19 širi gradovima
-
Upozorenje s Princetona
Ljudi postaju sve osjetljiviji: Mjere protiv širenja koronavirusa izazvat će velike epidemije gripe i drugih zaraznih bolesti
-
studija s oxforda
Covid-19 utječe na mozak i um: Svaki peti oboljeli u roku od 90 dana razvije neku mentalnu bolest
Pandemija gripe 1918. imala je dugoročne utjecaje na bebe izložene in utero. Statistički je dokazana ranija smrtnost u odrasloj dobi, više dijabetesa, više ishemijskih bolesti srca i depresija nakon 50. godine, kažu istraživači čiji rad objavljuje Journal of Developmental Origins of Health and Disease.
'Moguće je da će i pandemija Covida-19 također imati dugoročne utjecaje na one koji su se u vrijeme pandemije još nalazili u maternici, što zbog izloženosti majčinoj infekciji ili stresa zbog pandemijskog okruženja', upozoravaju istraživači.
Virusne infekcije majke mogu utjecati na fetus na više načina: od izravnog prijenosa kroz placentu do upalnih odgovora koji remete metabolizam u maternici i negativno utječu na rast. Iako se čini da su izravni prijenos virusa i teški urođeni nedostaci bili rijetki tijekom prethodnih izbijanja koronavirusa, došlo je do povećanja prijevremenih poroda i male porođajne težine tijekom izbijanja SARS-a 2002. i svinjske gripe 2009.
Iako su studije o Covidu-19 i trudnoći još uvijek u ranoj fazi, dostupna saznanja zaslužuju daljnja istraživanja, napisali su autori. Povećane stope prijevremenih poroda mogu biti povezane s majčinim infekcijama koronavirusom SARS-CoV-2, a neke studije pokazuju da je teška bolest povezana s većim rizikom od mrtvorođenih. Tu je i povećani rizik od nastanka krvnih ugrušaka.

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Mariia Boiko
Istraživači sa Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji stoga predlažu hitno i opsežno prikupljanje podataka o majkama, fetusima, novorođenčadi i posteljicama. Te početne podatke trebalo bi, kažu, kasnije popunjavati prateći rast i razvoj djeteta i kasnije, u odrasloj dobi.
Pandemija je povećala razinu stresa, nezaposlenosti, loše ishrane i obiteljskog nasilja, a umanjila je ili poremetila prenatalnu skrb. Iz tih razloga istraživači sugeriraju da se u istraživanja uključe i nezaražene majke i djeca.
'Uključivanje informacija o socijalnim i ekonomskim stresovima omogućit će usporedbu između zemalja koje poduzimaju različite mjere za smanjenje širenja virusa', kažu istraživači. 'Ovakve usporedbe mogu nam dati bolji uvid u razne socioekonomske i socijalne politike koje mogu smanjiti rizik prijevremenog poroda.'
- stres
- depresija
- mers
- pandemija
- svinjska gripa
- fetus
- SARS
- prijevremeni porod
- covid-19
- sveučilištu u južnoj kaliforniji
- mrtvorođenčad
- in utero