Stručnjaci upozoravaju: Covid-19 mogao bi imati dugoročni utjecaj i na bebe koje su u vrijeme pandemije još bile u maternici

Iako se dugoročni učinci Covida-19 na dojenčad tek trebaju vidjeti, stručnjaci Gerontološke škole Leonarda Davisa i Medicinske škola Keck pri Sveučilištu u Južnoj Kaliforniji neke zaključke izvlače iz podataka o posljedicama pandemije gripe 1918. te prethodnih bolesti izazvanih koronavirusima poput SARS-a 2002. i MERS-a 2012.

Pandemija gripe 1918. imala je dugoročne utjecaje na bebe izložene in utero. Statistički je dokazana ranija smrtnost u odrasloj dobi, više dijabetesa, više ishemijskih bolesti srca i depresija nakon 50. godine, kažu istraživači čiji rad objavljuje Journal of Developmental Origins of Health and Disease.

'Moguće je da će i pandemija Covida-19 također imati dugoročne utjecaje na one koji su se u vrijeme pandemije još nalazili u maternici, što zbog izloženosti majčinoj infekciji ili stresa zbog pandemijskog okruženja', upozoravaju istraživači.

Virusne infekcije majke mogu utjecati na fetus na više načina: od izravnog prijenosa kroz placentu do upalnih odgovora koji remete metabolizam u maternici i negativno utječu na rast. Iako se čini da su izravni prijenos virusa i teški urođeni nedostaci bili rijetki tijekom prethodnih izbijanja koronavirusa, došlo je do povećanja prijevremenih poroda i male porođajne težine tijekom izbijanja SARS-a 2002. i svinjske gripe 2009.

Iako su studije o Covidu-19 i trudnoći još uvijek u ranoj fazi, dostupna saznanja zaslužuju daljnja istraživanja, napisali su autori. Povećane stope prijevremenih poroda mogu biti povezane s majčinim infekcijama koronavirusom SARS-CoV-2, a neke studije pokazuju da je teška bolest povezana s većim rizikom od mrtvorođenih. Tu je i povećani rizik od nastanka krvnih ugrušaka.

Istraživači sa Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji stoga predlažu hitno i opsežno prikupljanje podataka o majkama, fetusima, novorođenčadi i posteljicama. Te početne podatke trebalo bi, kažu, kasnije popunjavati prateći rast i razvoj djeteta i kasnije, u odrasloj dobi.

Pandemija je povećala razinu stresa, nezaposlenosti, loše ishrane i obiteljskog nasilja, a umanjila je ili poremetila prenatalnu skrb. Iz tih razloga istraživači sugeriraju da se u istraživanja uključe i nezaražene majke i djeca.

'Uključivanje informacija o socijalnim i ekonomskim stresovima omogućit će usporedbu između zemalja koje poduzimaju različite mjere za smanjenje širenja virusa', kažu istraživači. 'Ovakve usporedbe mogu nam dati bolji uvid u razne socioekonomske i socijalne politike koje mogu smanjiti rizik prijevremenog poroda.'