Letjelica iz doba Hladnog rata nakon više od pola stoljeća lutanja svemirom vraća se kući. Još 1970-ih Sovjetski Savez imao je velike planove za Veneru, često nazivanu Zemljinim 'zlim blizancem'. Njezina gusta atmosfera zadržava toplinu u efektu staklenika koji je izmaknuo kontroli, čineći je najtoplijim planetom Sunčevog sustava, makar se nalazi puno dalje od Sunca nego Merkur.

No misija Venera, lansirana iz Kazahstana 31. ožujka 1972., nije uspjela ni približno onako kako su sovjetski znanstvenici planirali. Nešto je pošlo po zlu tijekom manevra motora koji je trebao postaviti letjelicu na putanju prema Veneri i ostala je zarobljena u svemiru.

Sada, 53 godine kasnije, očekuje se da će sletjeti - i to ne na svoj izvorni cilj. Znanstvenici koji prate kapsulu, poznatu kao Kosmos 482, vjeruju da će uskoro ponovno ući u Zemljinu atmosferu. Točan trenutak i mjesto pada još nisu poznati, ali najnovije procjene govore da bi to moglo biti između 9. i 11. svibnja. 'Neizvjesnost će biti prilično velika sve do samog ulaska', navodi NASA.

Putovanje će vjerojatno završiti u oceanu

Trenutno ova relikvija sredine prošlog stoljeća kruži iznad naših glava u eliptičnoj orbiti oko Zemlje, svaki put usporavajući malo više. Svakim prolaskom kapsula ulazi sve dublje u gornje slojeve atmosfere, a taj otpor zraka polako je spušta niže. Izgleda da ovu svemirsku utrku ipak pobjeđuje gravitacija. Šansa da će letjelica udariti u ljude 'zanemarivo je mala', rekao je Marcin Pilinski, znanstvenik sa Sveučilišta Colorado koji prati letjelicu. Najvjerojatnije će svoje putovanje završiti padom u ocean jer dvije trećine planeta prekriva voda.

Ipak, objekt veličine oko metra i mase veće od 450 kilograma predstavlja 'neuobičajen i značajan rizik' u usporedbi s uobičajenim svemirskim otpadom koji povremeno pada na Zemlju, navodi tvrtka Space Environment Technologies. Postoji mala mogućnost da bi mogao ući u atmosferu iznad gusto naseljenih područja.

Stručnjaci također smatraju da bi letjelica mogla preživjeti svoj vatreni ulazak u atmosferu djelomično neoštećena. Sovjetska svemirska agencija, danas poznata kao Roscosmos, izgradila je letjelicu da izdrži ekstremne uvjete Venere. Klima tog toksičnog svijeta dovoljno je vruća da rastopi olovo, a atmosferski tlak 75 je puta veći od onog na Zemlji. To znači da je Kosmos 482 oklopljen poput podmornice.

Nevidljive sile oko Zemlje - valovi i vibracije u atmosferi, solarne oluje i vremenske prilike - otežavaju precizno predviđanje gdje će objekt pasti. Ponekad Sunce izbaci nalete energije koji privremeno prošire Zemljinu atmosferu, što može utjecati na brzinu objekata koji njome prolaze.

Unatoč svom čvrstom oklopu, najvjerojatniji scenarij za Kosmos 482 jest da na dnu oceana postane umjetni greben. Nitko ga neće tražiti, rekao je astrofizičar Jonathan McDowell, koji prati letjelice i svemirski otpad u Zemljinoj orbiti. 'Ako padne u ocean, krhotine će potonuti i nikada ih više nećemo pronaći', rekao je.

Iako ova kapsula nije stigla do Venere, druge su uspjele. Jedna od njih, Venera 8, lansirana samo četiri dana ranije, sletjela je na taj planet 22. srpnja 1972. i slala podatke na Zemlju 63 minute prije nego što ju je uništila 'sveprožimajuća' toplina, piše Mashable.