Istraživači su prvi put uspjeli identificirati autora i naslov dokumenta koji je gotovo 2.000 godina bio zaključan unutar pougljenjenog svitka - i to bez da su ga morali otvarati.

Svitak, poznat kao PHerc. 172, pronađen je u ruševinama Herkulaneja, antičkog rimskog grada kojeg je erupcije Vezuva 79. godine zatrpale pepelom. Danas je jedan od tri herkulanejska svitka koji se čuvaju u Bodleian knjižnicama Sveučilišta Oxford. Zahvaljujući visokorezolucijskom skeniranju i vrlo pametnoj primjeni strojnog učenja, znanstvenici su uspjeli virtualno 'razmotati' papirus i pročitati ime unutra: 'O porocima', djelo epikurejskog filozofa Filodema.

Tekst, punog naziva 'O porocima, njihovim suprotnim vrlinama, u kome se nalaze i o čemu su', prema časopisu Fine Books Magazine, zapravo je drevni priručnik za samopomoć koji istražuje kako živjeti kreposnim životom izbjegavajući poroke. Filodem je ovo djelo napisao u 1. stoljeću pr. Kr., a sada se po prvi put čita otkako je bilo zatrpano razornom erupcijom prije gotovo dva tisućljeća.

Otkriće koje su potvrdili brojni istraživački timovi donijelo je suradnicima projekta nagradu vrijednu 60.000 dolara u sklopu Vesuvius Challengea, otvorenog znanstvenog natjecanja koje koristi umjetnu inteligenciju za čitanje drevnih tekstova. Umjetna je inteligencija u posljednjih nekoliko godina odigrala ključnu ulogu u dešifriranju pougljenjenih svitaka iz Herkulaneja, rimskog grada zatrpanog erupcijom Vezuva. Ti svici, prvi put otkriveni u 18. stoljeću u Villi dei Papiri, čine jednu od rijetkih preživjelih knjižnica iz antičkog svijeta.

Zbog svoje krhke pougljenjene prirode, tradicionalne metode (čitaj: ručno odmotavanje) često su ih uništavale. Sada znanstvenici koriste naprednu tehnologiju snimanja i strojno učenje kako bi čitali ove tekstove bez otvaranja. Prekretnica je nastupila 2015. godine kada su znanstvenici koristili rendgensku tomografiju kako bi pročitali drevni svitak iz En-Gedija, stvarajući 3D sken koji se mogao virtualno 'odmotati'. Na temelju toga, istraživači sa Sveučilišta Kentucky razvili su Volume Cartographer, program koji koristi mikro-CT snimke za otkrivanje suptilnih tragova tinte na svitcima.

Budući da tinta ne sadrži metal, za razliku od mnogih antičkih materijala za pisanje, morali su trenirati neuronske mreže da prepoznaju vrlo suptilne obrasce koji ukazuju na tintu na pougljenjenom papirusu. Godine 2019. istraživači su uspješno demonstrirali ovu tehniku, što je otvorilo vrata širim primjenama.

Ova su postignuća kulminirala u pokretanju Vesuvius Challengea 2023., kako bi se putem javnog financiranja potaknulo dešifriranje još neotvorenih svitaka. Sudionici koriste AI alate, posebne neuronske mreže i modele, kako bi identificirali i rekonstruirali tekst unutar svitaka. U listopadu 2023. prvi je pročitani zapis iz jednog neotvorenog svitka bila riječ 'ljubičasto', za što je dodijeljena nagrada od 40.000 dolara. Natjecanje i dalje traje, a nagrade se dodjeljuju za daljnje dešifriranje i poboljšanje tehnologije.

Brent Seales, računalni znanstvenik sa Sveučilišta Kentucky i suosnivač Vesuvius Challengea, rekao je za Guardian kako je trenutačno najveća prepreka u čišćenju, organiziranju i poboljšanju podataka sa skeniranja kako bi ih istraživači mogli interpretirati kao tekst.

Važno je istaknuti da je proces digitalnog odmotavanja vođen ljudskom stručnošću. AI ističe područja drevnih dokumenata koja bi mogla sadržati tintu, a znanstvenici interpretiraju te uzorke kako bi utvrdili tvore li koherentne riječi ili fraze. Cilj nije samo ponovno otkriti izgubljene filozofske tekstove, od kojih su mnogi možda djela Epikura ili njegovih sljedbenika, već i uspostaviti sustav za digitalizaciju i dekodiranje drevnih tekstova čime se može transformirati naše razumijevanje antičkog svijeta, piše Gizmodo.