Čovječanstvo je dosad u više navrata bilo suočeno s prijetnjom virusa, uključujući pandemije. Pa ipak, svijet ne staje zbog svake infekcije ili sezone gripe.

Po čemu je koronavirus uzročnik bolesti COVID-19 drukčiji? Pogledajmo.

Majstor prijevare

Za početak, u ranim fazama zaraze virus može zavarati naše tijelo, pustošeći plućima i dišnim putovima sve dok naš imunološki sustav misli da je sve u redu. Kad ih napadne virus, stanice našeg tijela počnu ispuštati kemikalije nazvane interferoni, što je znak za uzbunu ostatku tijela i imunološkom sustavu. Novi koronavirus je našao način na koji isključiti to kemijsko upozorenje.

Ponaša se kao vozač koji je udario autom pješaka i pobjegao

Količina virusa u našem tijelu dolazi do vrhunca dan prije no što počnemo osjećati da smo bolesni. Ali virusu treba bar tjedan dana kako bi nas doveo do faze u kojoj moramo u bolnicu. Zato se krećemo među drugim ljudima i širimo ga, a da to ne znamo dok nije prekasno. Dok se zaražena osoba oporavi ili umre, virus je već našao druge žrtve.

Po tome se uvelike razlikuje od izvornog koronavirusa SARS iz 2002. godine, a koji je bio najzarazniji danima prije no što bi se ljudi razboljeli, pa je bilo lako provesti izolaciju.

Naša tijela nisu spremna na njega

Sjećate li se zadnje pandemije 2009. godine, kad su mnogi bili zabrinuti zbog virusa H1N1, odnosno svinjske gripe? Pokazalo se kako nije bio ni približno smrtonosan onoliko koliko se očekivalo jer su stariji ljudi već imali određenu vrstu zaštite zbog toga što su se već bili susreli sa sličnim sojevima.

Postoje još četiri vrste koronavirusa koji napadaju ljude i uzročnici su simptoma uobičajenih za prehladu. Ali SARS-Cov-2 je nov i drukčiji te može izazvati šok u imunološkom sustavu.

Izostanak zaštite usporediv je sa situacijom u kojoj su Europljani prenijeli ospice u Novi svijet s pogubnim posljedicama na tamošnje stanovništvo, koje ih nije poznavalo.

Izgradnja imunološke obrane za stare ljude je problematična jer su njihovi imunološki sustavi sporiji nego kod mlađih ljudi zbog toga što proizvode manje raznolike T-stanice, na koje se oslanjaju u borbi protiv virusa i drugih napadača.

Čini čudne i neočekivane stvari ljudskom tijelu

COVID-19 počinje kao plućna bolest (i to ne tipična) te može utjecati na cijelo tijelo. Ne samo što ubija stanice pluća, već ih i kvari. Stanice se spajaju u velike i nefunkcionalne stanice koje se zovu sincitiji i koje ostaju u tijelu.

Pluća se mogu u potpunosti oporaviti nakon ozbiljne gripe, ali ne i nakon Covida-19.

Nešto se čudno događa i sa zgrušavanjem krvi. Bilo je slučajeva u kojima nije bilo moguće dati infuziju pacijentu jer bi se žila smjesta blokirala zgrušanom krvlju. Kemikalije koje služe za zgrušavanje krvi narasle su i do 400 posto kod pojedinih pacijenata.

Učinak koji COVID-19 ima na tijelo možda je posljedica puta kojim virus ulazi kako bi zarazio naše stanice, receptora ACE2. Osim u plućima, koronavirus je dosad pronađen u krvnim žilama, jetri i bubrezima.

Također može izazvati naglu groznicu, što dovodi do preopterećenja imunološkog sustava i štetnih posljedica za cijelo tijelo.

Imamo previše kilograma

COVID-19 ima teže posljedice ako ste pretili. Izloženi ste u većoj mjeri riziku potrebe za intenzivnom njegom ili smrti. To je također neobično za virusne infekcije. Štoviše, za neke druge plućne bolesti dobro je imati koji kilogram viška.

Masnoća raspoređena po tijelu, u organima poput jetre, uzročnik je metaboličkog poremećaja koji u kombinaciji s koronavirusom ima neugodne učinke.

Vjerojatnije je da će pretili pacijenti imati višu razinu upale i veće razine bjelančevina koje mogu dovesti do zgrušavanja krvi, piše BBC.