Davor Horvatić, profesor na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematatičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i jedan od najpoznatijih komunikatora znanosti u svom je poglavlju predstavio doprinose laureata za fiziku. Horvatić inače istražuje u području fizike elementarnih čestica, fizike kompleksnih sustava i analize vremenskih nizova, a u knjizi opisuje kvantno tuneliranje i supravodljivost s naglaskom na ulogu novih spoznaja u razvoju kvantnih računala.

Doprinose nobelovaca medicine (ili fiziologije) općoj je populaciji približila Mirjana Kujundžić Tiljak, pročelnica Katedre za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku te ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. S bogatim iskustvom u biostatistici i javnom zdravstvu, objasnila je kako imunološki sustav razlikuje vlastito od stranog i zašto je to pitanje bilo ključno za nagrađeni rad Mary E. Brunkow, Freda Ramsdella i Shimona Sakaguchija.

Za kemiju je bila zadužena Ivana Brekalo, koja je doktorirala na sveučilištima Georgetown (Washington DC, SAD) i McGill (Montreal, Kanada), a danas je znanstvena suradnica na Institutu Ruđer Bošković, gdje razvija nove metode u mehanokemiji poroznih materijala, primarno metalo-organskih mreža (engl. metal-organic frameworks, MOF). Zato joj nije teško palo pisati o samim počecima MOF-ova za koje su nagrađeni Richard Robson, Susumu Kitagawa i Omar Yaghi.

Doprinose laureata za ekonomske znanosti opisala je Vedrana Pribičević, poznata ekonomistica i viša predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM). Znanstveno se bavi kompleksnim adaptivnim sustavima, posebno širenjem financijske zaraze i sistemskim rizicima u multipleks mrežama, a u knjizi je istaknula kako radovi novopečenih nobelovaca Mokyra, Aghiona i Howitta razjašnjavaju i povijesno podrijetlo i unutarnji mehanizam modernog gospodarskog rasta.

O stilu i djelima ovogodišnjeg dobitnika za književnost, Lászla Krasznahorkaija, pisala je Tanja Tolić, dugogodišnja novinarka, urednica i književna kritičarka. Tolić je približila djela mađarskoga nobelovca koja su prevedena na hrvatski jezik i posebno istaknula njegovu povezanost s našom državom. Naime, Krasznahorkai je dvaput gostovao u Zagrebu: 2014. kad je predstavio svoj roman Rat i rat i kratku priču Posljednji vuk te 2019. godine na Festivalu europske kratke priče, a zanimljivo je da je jednu novelu napisao nadahnut mediteranskim krajolikom prilikom posjeta Dalmaciji.

Konačno, Nobelovu nagradu za mir i sve kontroverze oko nje, opisao je Neven Sesardić, umirovljeni profesor filozofije koji je predavao na sveučilištima u Sjedinjenim Državama, Japanu, Engleskoj i Hong Kongu. Posebnu je pozornost posvetio nepravdama u dodjeljivanju, promatrajući ih kroz sam pojam „mira“ i kroz ideološke sklonosti Norveškog Nobelovog povjerenstva zaduženog za tu nagradu.

Knjiga Nobel u Zagrebu 2025. donosi najvažnije znanstvene ideje predstavljene jednostavnim jezikom i postavlja ih u kontekst današnjice. Naši stručnjaci, svaki s bogatim iskustvom u svom području, pažljivo su balansirali između visoke znanstvene razine i jasnoće prilagođene široj publici, pa tekstovi ostaju razumljivi, ali i dalje stručno utemeljeni.

Predstavljanje knjige bit će u sklopu predavanja Nobel u Zagrebu, koje će se održati na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) u utorak 9. prosinca, u 17 sati. Predavači su autori Davor Horvatić, Vedrana Pribičević i Neven Sesardić, a pričat će o doprinosima laureata za fiziku, ekonomske znanosti i mir. Cijeli događaj i primjerke knjiga za posjetitelje osigurali su FER, Infobip, AVL-AST, Aircash, Visage Technologies, Croatel i tportal.