Istina, riječ je tek o 'Nacrtu prijedloga Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2013./2014.', dakle ne o konačnim rješenjima. Pohvalno je što je prijedlog upućen u javnu raspravu, što do nedavno nije bilo uobičajeno. No nekoliko promjena u pravilima igre već je u prvim danima od objave dočekano na nož. Najžešće i najbrojnije kritike upućene su na račun činjenice da bi promjene u bodovanju mogle zahvatiti učenike koji za njih nisu bili pripremljeni. Tako je primjerice ministarstvo najavilo da bi se za upis u srednje škole u godini 2013./2014. mogle vrednovati i ocjene iz petog i šestog razreda, a ne samo sedmog i osmog i to njihov prosjek do druge decimale. Roditelji i učenici imaju problema s ovakvom iznenadnom promjenom jer se za nju nitko nije pripremio. Naime, bilo bi logično da se ona počne primjenjivati tek na generaciju učenika koji su sada upisali pete razrede.

U ministarstvu ne smatraju da se uvođenjem ovakvog oblika vrednovanja ukidaju ili ograničavaju ikakva prava ili pak nanosi šteta učenicima. 'Mi ne uvodimo nove kriterije ocjenjivanja, ne uvodimo nove predmete, ne mijenjamo uvjete stjecanja znanja, niti mijenjamo propise', poručili su nam iz MZOS-a i pojasnili: 'Mi samo uzimamo u obzir ono što su učenici već stekli i odradili te stvaramo sustav koji će uistinu njihov trud i rad prepoznati i nagraditi. Prije samog uvođenja ovog sustava vrednovanja provedeno je temeljito istraživanje koje je pokazalo kako je uspjeh u petom ili šestom razredu izrazito povezan s uspjehom u višim razredima, te da su učenici, suprotno općem vjerovanju, nešto bolji uspjeh ostvarili upravo u ova dva razreda.'

Druga novina koja je izazvala brojna negodovanja jest davanje prednosti dodatnim sportskim aktivnostima u odnosu na kulturne, odnosno umjetničke. Prema novom prijedlogu učenici koji završe glazbenu, plesnu ili ritmičku školu više ne bi dobivali 2 boda prilikom upisa u srednju školu već samo jedan dok bi vanškolske sportske aktivnosti nosile isti broj bodova kao i do sada. Osim toga, sportski bi se rezultati vrednovali pri upisu u sve škole, a umjetnički samo u neke škole s umjetničkom orijentacijom.

U uredu za odnose s javnošću MZOS-a objasnili su nam da prije svega treba imati na umu da je riječ o prijedlozima, a ne o nepromjenjivim rješenjima. Drugim riječima u konačnoj verziji nova pravila mogu izgledati sasvim drugačije. U MZOS je stiglo puno reakcija na razliku u bodovanju sportskih i umjetničkih aktivnosti, a namjera im je, poručuju, bila da smanje utjecaj drugih aktivnosti na upis, odnosno da školski uspjeh bude presudan.

Neki roditelji ovih su se dana također žalili kako nije pravedno da učenici s problemima u ponašanju imaju prednost pred učenicima čije je vladanje besprijekorno. U MZOS-u smatraju da su takve primjedbe potpuno neutemeljene, odnosno da su takvi roditelji nešto krivo shvatili. Ministarstvo neke dodatne bodove daje djeci s određenim poteškoćama u učenju, kao primjerice disleksičnoj djeci, a ne učenicima koji su problematičnog ponašanja.

Dr. sc. Vedran Mornar profesor na zagrebačkom FER-u, koji je za ministarstvo napravio određene analize mogućih utjecaja najavljenih promjena smatra da će novi sustav vrednovanja biti pravedniji.

'Ja sam za promjenu apsurdnog sustava u kojem se jednako boduje dijete koje je završilo školu s ocjenom 3,5 i ono koje je imalo prosjek 4,49', rekao je Mornar. 'Osim toga htjelo se izbjeći da se djeca koja imaju maksimalan broj bodova ne mogu nigdje upisati. Do sada su se ona znala prijavljivati samo u jednu gimnaziju, u Zagrebu obično u XV, odnosno MIOC. Mogli su imati maksimalnih 60 bodova, no ipak im se moglo dogoditi da se ne uspiju upisati te da završe na ulici jer su se druge škole u međuvremenu popunile. Novi bi sustav trebao omogućiti da se ova nepravda ispravi. Imat ćemo glatkiju distribuciju, odnosno manje kandidata s istim brojem bodova, a učenici će se moći prijaviti u više škola po svom izboru. Treba nam promjena, a ako sada budemo čekali da nova generacija krene u peti razred, nećemo ih još dugo moći uvesti. Mislim da to uopće neće biti dramatično, da će svi biti zadovoljniji. Nije samo XV. gimnazija dobra, ima ih još dobrih. Konačno ovako učenici neće moći nabrijavati ocjene samo u zadnje dvije godine već će morati pokazati veću postojanost u učenju', rekao je dr. Mornar.