Lažni i zavaravajući novinski članci proširili su se Europom proteklih mjeseci, zbog čega su zatraženi novi zakoni i stroži propisi koji reguliraju tvrtke koje stoje iza društvenih medija.

Naročito glasni zahtjevi te vrste mogli su se čuti u Njemačkoj, gdje su vlasti nedavno otvorile istragu povezanu s lažnim vijestima, a mogućnost globe Facebooku razmatra i njemačka vlada. No, ima i onih koji smatraju kako bi to bio loš potez, kao i onih koji dvoje oko toga koliko lažne vijesti doista utječu na politički krajolik.

Izložen sve većem pritisku, u Facebooku su najavili kako će početi filtrirati lažne vijesti za korisnike u Njemačkoj, što će biti prvo proširenje inicijative pokrenute u prosincu u Sjedinjenim Državama. Pozvali su i korisnike da pomognu u prepoznavanju i uklanjanju lažnih vijesti

Surađivat će s berlinskom neprofitnom medijskom organizacijom Correctiv na provjeravanju sumnjivih članaka, a namjeravaju uključiti i izdavače. Projekt je još u fazi planiranja, pa nije poznato koliko će ljudi zapošljavati. Facebook isprva neće plaćati za obavljeni posao. U Correctivu namjeravaju napraviti obračun kad vide koliko će biti posla.

Brojne izmišljene i zavaravajuće vijesti bave se njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i njenom politikom otvorenih vrata za izbjeglice. Web odredišta kao što su anonymousnews.ru, rapefugees.net i noch.info redovno pišu senzacionalistički o izbjeglicama i islamu.

Čini se kako takve vijesti imaju bar nekakav učinak. Članak u kojem se lažno tvrdilo kako je Merkel uslikala selfie s jednim od terorista umiješanim u napad u Bruxellesu prikupio je više od 32 tisuće reakcija na Facebooku. Stvarna slika s izbjeglicom privukla je manje od 13 tisuća. Izbjeglica iz Sirije također je podnio tužbu protiv Facebooka zbog širenja lažnih vijesti.

Merkel je upozorila kako lažne vijesti mogu imati utjecaja na rujanske izbore, tijekom kojih će tražiti novi mandat, sugerirajući kako bi se Rusija mogla pokušati uplesti u njihov tijek kao što je do navodno napravila u SAD-u.

Njemački ministar pravosuđa Heiko Maas smatra kako Facebook treba tretirati kao medijsku tvrtku, što bi ga učinilo odgovornim za lažne vijesti i govor mržnje objavljene na njegovim stranicama. Zakonodavci razmatraju uvođenje globe za društvene mreže koje objavljuju lažne vijesti, od čega ih Facebookovi direktori pokušavaju odgovoriti.

Za razliku od SAD-a, lažne i senzacionalističke vijesti u Njemačkoj zasad nisu za posljedicu imale nasilje. No, to ne znači kako posljedica nema. Policija u Dortmundu bila je nedavno prisiljena raskrinkati lažno izvješće koje je objavio Breitbart, a u kojem se tvrdilo kako je rulja s tisuću sudionika zapalilo crkvu na Novu godinu, uzvikujući 'Alahu akbar!'

Zbog izvješća o djevojci rusko-njemačkog porijekla koju su izbjeglice navodno otele i silovale dovele su do prosvjeda krajnje desnice u Njemačkoj i zahlađenja odnosa između dvije zemlje. Djevojka je kasnije priznala kako je izmislila priču, ali bilo je kasno.

Aktivisti u Njemačkoj sami su se poduhvatili raskrinkavanja lažnih vijesti. Web odredište Hoaxmap, pokrenuto prošle veljače, mapira slučajeve lažnog izvještavanja o navodnim zločinima koje su počinile izbjeglice diljem Njemačke. Dosad su dokumentirali 450 lažnih izvještaja. Organizacija Schmalbart prati rad desničarskog web odredišta Breitbart, koje je najavilo širenje iz SAD-a u Njemačku i Francusku.

U toj organizaciji kažu kako se lažne online vijesti redovno pojavljuju u NJemačkoj od ljeta 2015. godine, kada je povećan broj tražitelja azila. Od ožujka do prosinca 2016. zabilježen je pad tih vijesti, no ponovno je zabilježen porast nakon napada na božićni sajam u Berlinu krajem prošle godine. Ne očekuju puno od Facebookovog filtriranja.

Usprkos zabrinutosti vlasti, stručnjaci poput profesora medijskih studija pri Sveučilištu Humboldt Wolfganga Mühl-Benninghausa smatraju kako su Nijemci naučili biti oprezni kad su lažne vijesti u pitanju.

Česi su, pak, ustrojili vlastiti centar za borbu protiv lažnih vijesti kako bi se borili protiv propagandnih kampanja koje navodno provodi Rusija.

Više:Verge