Američki znanstvenici prvi su put uspjeli stvoriti rane stadije ljudskih embrija koristeći DNA dobivenu iz stanica kože, a zatim ih oplodili spermijem. Embriji su se razvili do šestog dana, nakon čega je razvoj zaustavljen, no otkriće otvara nove mogućnosti liječenja neplodnosti
Ta bi tehnika mogla otvoriti put liječenju neplodnosti povezane s dobi ili bolešću, jer gotovo svaka stanica u tijelu može poslužiti kao polazište za novi život. U budućnosti bi čak mogla omogućiti i istospolnim parovima da dobiju zajedničko, genetski povezano dijete.
Metoda je još u ranoj fazi i zahtijevat će godine usavršavanja prije nego što bi mogla doći u obzir u klinikama za potpomognutu oplodnju. Stručnjaci ističu kako se radi o impresivnom iskoraku, ali i upozoravaju da o ovakvim dosezima znanosti treba voditi otvorenu javnu raspravu.
vezane vijesti
Kako funkcionira postupak?
Tim sa Sveučilišta za zdravlje i znanost u Oregonu (OHSU) izvadio je jezgru – mjesto u kojem se nalazi kompletan genetski kod – iz ljudske stanice kože i prebacio je u donorsku jajnu stanicu iz koje je prethodno uklonjena vlastita DNK. Postupak u ovoj fazi podsjeća na onaj korišten pri stvaranju Dolly, prve klonirane ovce 1996. godine. No, za razliku od kloniranja, jajna stanica s punim setom kromosoma nije spremna za oplodnju.
Sljedeći korak je proces koji istraživači nazivaju 'mitomejoza' – kombinacija dioba stanica mitozom i mejozom – kojim se jajna stanica potiče da odbaci polovicu kromosoma. Tek tada može primiti drugu polovicu iz spermija, stvarajući normalan embrij.
Studija objavljena u časopisu Nature Communications pokazala je da su ovim postupkom stvorene 82 funkcionalne jajne stanice, od kojih su neka uspješno oplođena i razvila se u rane embrije do šestog dana. Daljnji razvoj nije dopušten. 'Postigli smo nešto za što se smatralo da je nemoguće', izjavio je prof. Shoukhrat Mitalipov, voditelj Centra za embriološku i gensku terapiju pri OHSU, prenosi BBC.
Obećanja i prepreke
Unatoč uspjehu, metoda zasad ima niz ograničenja. Jajna stanica nasumično odbacuje kromosome, što često dovodi do nepravilnog broja i povećava rizik od genetskih poremećaja. Uspješnost je svega oko devet posto, a izostaje i ključni proces prirodne izmjene dijelova DNK između kromosoma.
'Moramo usavršiti tehniku. No vjerujem da upravo ovdje leži budućnost, jer je sve više pacijenata koji inače ne mogu imati djecu', rekao je Mitalipov.
Ova tehnologija dio je rastućeg područja poznatog kao in vitro gametogeneza, čiji je cilj stvaranje spermija i jajnih stanica izvan tijela. Mogla bi pomoći ženama koje više nemaju kvalitetne jajne stanice ili više ne mogu začeti nakon liječenja od raka, te muškarcima s premalim brojem spermija.
Novi horizonti roditeljstva
Metoda nije ograničena samo na ženske stanice kože – i muške bi se mogle koristiti za stvaranje jajne stanice. To otvara mogućnost da istospolni parovi dobiju dijete koje je genetski povezano s oba partnera. 'Osim što pruža nadu milijunima ljudi bez jajnih stanica ili spermija, ova bi metoda omogućila i istospolnim parovima da imaju dijete koje je genetski povezano s oba roditelja', rekla je prof. Paula Amato s OHSU-a.
Stručnjaci naglašavaju da ovakvi pomaci zahtijevaju društveni konsenzus i strogu regulaciju.
Prof. Roger Sturmey sa Sveučilišta u Hullu istaknuo je kako je riječ o važnom i impresivnom otkriću, ali i dodao: 'Takva istraživanja pokazuju koliko je važno imati otvoren dijalog s javnošću i čvrst sustav nadzora kako bismo osigurali povjerenje.'
Prof. Richard Anderson s MRC Centra za reproduktivno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu zaključuje: 'Mogućnost stvaranja novih jajnih stanica bila bi veliki napredak. Ipak, postoje ozbiljne sigurnosne dvojbe, no ovaj rad predstavlja korak bliže tome da mnoge žene - koje to trenutno ne mogu - jednog dana dobiju vlastitu biološku djecu.'
