Dok su korisnici računala i elektronike diljem svijeta naviknuti na spremanje podataka u tzv. flash memoriju nakon ere tvrdih diskova, stvari u svijetu znanosti idu korak dalje. Dok se sve polako bliži fizičkim ograničenjima, istraživači su jedno od rješenja pronašli u iskorištavanju kemijskih veza te odgovorili na pitanje pohrane podataka u molekulama na novi način
Znanstvenici navode kako su uspješno kreirali kombinaciju dvije molekule i iskoristili je za zadržavanje elektrona (i korištenje poput flash memorije). U ovom polju već neko vrijeme se pokušavaju iznaći rješenja, no do sada je bilo potrebno korištenje više slojeva različitih materijala kako bi sve funkcioniralo. Međunarodni tim istraživača je umjesto uobičajenog 'sendviča' slojeva pak iskoristio posebno dizajnirani molekularni kavez.
Dvije molekule tehnički drže elektrone koji služe kao spremišni prostor, a nalaze se u trećoj koja funkcionira kao kavez. Prije nego išta bude moguće iskoristiti u nadolazećim gadgetima, valja napomenuti kako je ovaj pokus još jako daleko od nečeg iskoristivog kao današnje memorije. Ipak, riječ je o dokazu kako bi s vremenom uistinu moglo postati nešto praktično - eventualno prije nego se dođe do granica u spremišnom prostoru kakvog se poznaje danas.
U sklopu pokusa, 'podaci' su zadržani na 336 sati bez gubitaka, no nije jasno koliko dugoročno je održiva takva memorija. Istovremeno, molekularni spremišni prostor bi trebao postati mnogo brži od eksperimentalne implementacije, no znanstvenici smatraju da su, barem teoretski, velike brzine vrlo moguće.
359500,357881,356703,356926
