Europske vlade pokušavaju ponovno aktivirati plan za privremeni režim koji omogućuje servisima za razmjenu poruka skeniranje materijala o seksualnom zlostavljanju djece. No, taj potez bi mogao zakomplicirati napore za usvajanje dugoročnog pravnog okvira.

Veleposlanici EU-a su se složili da će nastaviti s privremenim produljenjem pravnog okvira koji omogućuje platformama poput WhatsAppa i Messengera da poduzmu mjere za identifikaciju korisnika za koje se sumnja da dijele materijal o seksualnom zlostavljanju djece. Taj potez, koji je predložilo ciparsko predsjedništvo Vijeća EU-a, bio bi bez presedana, budući da je Europski parlament već glasao protiv produljenja tog privremenog režima u ožujku.

Zastupnici u Europskom parlamentu upozoravaju da bi, ako Vijeće nastavi s privremenim instrumentom unatoč jasnom odbijanju parlamenta, to zakompliciralo tekuće pregovore o razvoju uredbe protiv sadržaja o seksualnom zlostavljanju djece.

"Kao Europski parlament uvijek smo bili za ciljano otkrivanje. Uz sav dosadašnji napredak postignut u dugoročnom pravnom okviru, ponovno otvaranje rasprave o mogućem produljenju privremenih mjera omelo bi te pregovore", rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Birgit Sippel (Njemačka/S&D) za Euronews.

Potez na vlastitu ruku

Privremena mjera osmišljena je kako bi se odstupilo od određenih pravila EU-a o privatnosti elektroničkih komunikacija dok se ne uspostavi dugoročna uredba o sadržaju o seksualnom zlostavljanju djece.

Dugoročni zakon, kojeg kritičari nazivaju "kontrola chata", pokazao se spornim među zemljama EU-a i zakonodavcima zbog svojih implikacija na privatnost, posebno utjecaja na komunikacije šifrirane od kraja do kraja.

U bilješci ciparskog predsjedništva Vijeća EU, poziva se države članice da "pažljivo razmotre usvajanje stava Vijeća u prvom čitanju, čak i ako bi to bilo bez presedana u sadašnjim okolnostima u kojima je Europski parlament odbacio prijedlog Komisije".

Ironično, potez je potaknula predsjednica Europskog parlamenta, Roberta Metsola. Unatoč nedostatku konsenzusa unutar vlastite institucije, pozvala je čelnike EU-a okupljene na Europskom vijeću 18. lipnja da nastave s privremenom mjerom.

Nije jasno je li Metsola koordinirala potez s ostatkom svoje političke skupine, desnocentrističke Europske pučke stranke (EPP), inače najveće u Europarlamentu. Ured zastupnika Javiera Zarzalejosa, koji prati mjere za EPP, odbio je zahtjev Euronewsa za komentar.

Poništavanje volje parlamenta?

Progresivni zastupnici, nasuprot tome, smatraju taj potez brutalnim pokušajem i EPP-a i Vijeća da ponište volju parlamentarne većine. "Pokušaj ponovnog otvaranja pregovora upitnim proceduralnim trikovima neće ih učiniti uspješnijima i potkopava stav (Parlamenta)", rekla je zastupnica Markéta Gregorová (Češka/Zeleni/EFA).

Sljedeća međuinstitucionalna pregovaračka sjednica o spornoj uredbi održat će se u ponedjeljak. Dok su kreatori politika EU-a još uvijek daleko od dogovora o osjetljivom dosjeu, svaki pokušaj oživljavanja privremenih mjera smatra se potencijalnom distrakcijom.

"U tijeku je rad na usvajanju mjera koje su trenutno legalne, ciljane i proporcionalne u vezi s trajnom uredbom, moramo se usredotočiti na njih", zaključila je Gregorová.