Dugotrajni toplinski valovi, užareno sunce i nedostatak kiše predstavljaju ogroman stres, ne samo za nas, već i za naše biljke. Uzgoj povrća, voća i cvijeća ljeti postaje pravi izazov, a mnogi vrtlari u panici posežu za brzim rješenjima koja često donesu više štete nego koristi. Kako bi vaš vrt preživio najekstremnije ljetne uvjete, omiljena HRT-ova vrtlarica Kornelija Benyovsky Šoštarić podijelila je zlata vrijedne savjete koji će zaštititi vaše zelene oaze
S obzirom na to da su biljke u teglama posebno na udaru ljetnih žega, poznata Vrtlarica, Kornelija Benyovsky Šoštarićsvoje je savjete započela upravo preporukama za njegu balkonskog cvijeća.
'Treba najprije ukloniti biljke sa sunca, u neki kut gdje znamo da će biti sjena. To je jedna stvar. Druga stvar je - treba ih grupirati kako bi međusobno zapravo stvorili jednu malu mikroklimu koja je vlažnija, tako da ne bude puno isušivanja. I ono što često ljudi rade: greškom sade biljke u plastične posude koje su jeftinije i budu ponekad jako atraktivne, ali ljeti se plastika jako zagrijava, a biljka se ne može ohladiti. Tako da je moja preporuka da biljke ipak tijekom ljeta, a i inače, jer je ipak glina ekološki prihvatljiv materijal, sade u terakotu koja je propusna, koja diše, koja je uvijek hladnija. I naravno, treba ih zalijevati', ispričala je Kornelija u emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska'.
Kada je riječ o povrtnjacima i klasičnim vrtovima, situacija je ove godine iznimno kritična. Vrtlarica već godinama u svojoj emisiji upozorava na razorne posljedice klimatskih promjena, zbog kojih mnogi ljudi odustaju od vrtlarenja jer im se, unatoč zalijevanju, usjevi potpuno posuše. Kornelija ističe kako puko zalijevanje više nije dovoljno te je kucnuo čas da svi vrtlari počnu primjenjivati dvije ključne tehnike.
Prva je, napominje, malčiranje. Vrijeme 'golih gredica' stvar je prošlosti jer se takva zemlja strahovito brzo zagrijava, a vlaga nestaje u trenu. Dodavanjem sloja malča tlo ispod njega ostaje hladnije za 5 do 7 stupnjeva. Druga presudna tehnika je zasjenjivanje. Postavljanjem zaštitne mreže ili sjene iznad biljaka, temperatura se spušta za dodatnih 5 do 6 stupnjeva. 'Kad to zbrojimo, to je već jako puno i čini ogromnu razliku', pojašnjava Kornelija.