GOVOR NAS UVJETUJE

Kako hrvatski jezik utječe na naše bogatstvo i zdravlje?

  • Autor: NJD
  • Zadnja izmjena 20.03.2013 15:15
  • Objavljeno 20.03.2013 u 15:15
bogataš bogatstvo

bogataš bogatstvo

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Može li jezik kojim govorimo utjecati na to koliko ćemo biti zdravi i bogati? Prema novom istraživanju koje je proveo Keith Chen iz Yale Business School čini se da može

Naime, struktura jezika utječe na naše prosudbe i odluke o budućnosti što pak može imati dugoročne posljedice. Svjetska ekonomska kriza navela je posljednjih godina znanstvenike da provedu brojna istraživanja o tome što razlikuje naizgled bliske nacije i gospodarstva, a u sklopu toga i kako se one odnose prema budućnosti. Primjerice, jedna poznata studija sa sljezovim kolačićima Waltera Mischela i njegovih suradnika pokazala je da je sposobnost ljudi da se odupru iskušenju ključ uspjeha u budućnosti. U njoj su četverogodišnjaci trebali odoljeti izazovu da odmah pojedu sljezov kolačić. Onima koji uspiju, kao nagrada je obećan još jedan. Rezultati popratnih studija pokazali su da su djeca koja su znala strpljivo pričekati veću nagradu kasnije postala uspješnija. Odolijevanje želji za trenutnim zadovoljenjem, primjerice da pojedemo komad pizze, često je jedini način da ostvarimo ciljeve koji su nam važni, kao što je postizanje idealne linije ili zdravlja.

Nova Chenova studija pokazala je da i jezik kojim govorimo snažno utječe na naš odnos prema budućnosti. Neki jezici jako razlikuju sadašnjost od budućnosti, a drugi slabo. Prema rezultatima istraživanja ljudi koji govore jezicima koji slabo razlikuju sadašnjost od budućnosti bolje su pripremljeni za budućnost. Oni na sličan način konceptualiziraju sadašnjost i budućnost, a posljedica je da u prosjeku akumuliraju veće bogatstvo i bolje brinu o svome zdravlju.

Različiti jezici na različite načine izražavaju buduće vrijeme. U nekima kao što su engleski, korejski, ruski i hrvatski budućnost se eksplicitno izražava. Primjerice u hrvatskom kada govorimo o budućnosti uvijek koristimo markere budućeg vremena kao što su 'ću' ili 'budem'. U drugim jezicima kao što su mandarinski, japanski ili njemački ove oznake nisu obavezne. O budućnosti se često govori na isti način kao o sadašnjosti, a vrijeme se doživljava kroz kontekst. Tako se na mandarinskom može reći: 'Idem slušam seminar', umjesto 'Ići ću slušati seminar'. U skupini jezika kojoj pripada i hrvatski govornik stalno podsjeća i sebe i sugovornika da su budući događaji još daleko. Na mandarinskom budućnost je praktički izjednačena sa sadašnjošću. Chen smatra da je zbog toga Kinezima lakše oduprijeti se trenutnim porivima i ulagati u budućnost. Poznato je da Kinezi u prosjeku štete mnogo više od Britanaca iako imaju višestruko manja primanja.

Chen je analizirao podatke iz 76 razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, među ostalim, kojim jezikom ljudi govore, koliko štede, kakva im je demografska slika, te kakva im je kultura štednje. Uzimajući u obzir sve ove čimbenike utvrdio je koliki je utjecaj samog jezika na štednju, a rezultati su pokazali da je velik. U nacijama koje govore jezicima u kojima je nužno korištenje oznaka budućeg vremena, kao što su hrvatski i engleski, vjerojatnost da će ljudi štedjeti za budućnost je čak 30 posto manja. Ovaj efekt je praktički jednako snažan kao i nezaposlenost. Jezik na sličan način utječe i na druge navike – na izdvajanja za mirovinu, količine pušenja i vježbanja te uopće zdravstveno stanje u starosti.

Jedno drugo istraživanje Ellen Langer pokazalo je da se zdravstveno stanje starijih ljudi može značajno popraviti kada o zbivanjima koja su se dogodila prije 20-ak godina pričaju kao da se zbivaju danas. Takvo izjednačavanje prošlosti i sadašnjosti kod njih je stvorilo stanje uma koje je vrlo pozitivno djelovalo na njihovo zdravlje.

Ideju o tome da bi jezik mogao utjecati na način razmišljanja prvi su početkom 20. stoljeća zastupali švicarski lingvist Ferdinand de Saussure i austrijski filozof i logičar Ludwig Wittgenstein, a ona je do danas ostala predmetom kontroverzi i rasprava.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!