PREUVELIČAN STRAH

Je li priča o kolesterolu samo mit?

23.10.2013 u 15:35

Bionic
Reading

Opasnosti od zasićenih masnoća u namirnicama kao što su maslac, masno meso ili kolači, se značajno preuveličavaju, smatra britanski liječnik

U osvrtu u uglednom časopisu British Medical Journal dr. Aseem Malhotra kaže kako je došlo vrijeme da se razotkrije mit o ulozi zasićenih masti u bolestima krvožilnog sustava.

Slično mišljenje su već ranije izrazili neki nutricionisti i kardiolozi.

Međutim, brojna znanstvena istraživanja, baš kao i pregledna studija Cochrane kolaboracije pokazuju da postoje dokazi da statini, lijekovi za snižavanje razina kolesterola, mogu poboljšati izglede za preživljavanje srčanih bolesnika. Od 1000 ljudi koji su pet godina uzimali statine 18 ih je izbjeglo veće probleme s kardiovaskularnim bolestima, što nije loš rezultat u usporedbi s drugim terapijama za slične tegobe. Ispitivanja su također utvrdila da statini ne izazivaju teške nuspojave poput raka, kako to tvrde neki kritičari.

No kardiolog Malhotra iz Croydon University Hospital u Londonu kaže da je mantra da se masnoće trebaju uklanjati kako bi se smanjio rizik kardiovaskularnih bolesti četiri desetljeća dominirala nutricionističkim smjernicama bez dovoljno jasnih argumenata.

Prihvaćanje mediteranske dijete s maslinovim uljem, orašidima, masnim ribama, obiljem voća i povrća te umjerenim količinama crnog vina nakon objeda, daje tri puta bolje rezultate u smanjivanju smrtnosti od uzimanja statina, ističe Malhotra.

Kolesterol je alkohol koji se nalazi u staničnim membranama svih tkiva i osigurava njihovu normalnu propusnost. Također je važan za biosintezu hormona steroida, vitamina A, D i E, žučnih kiselina te za osiguravanje provodljivosti živčanih stanica. Osim što se unosi hranom, stvara se i u jetri. Što ga više unosimo, to ga jetra manje stvara. Manji dio kolesterola se nalazi u krvi. Ako se nakupi na stjenkama krvnih žila, može doći do začepljenja ili smanjenog krvnog protoka.

Kolesterol se u krvi ne može otopiti. U stanice i iz njih prenose ga lipoproteini. Lipoproteini niske gustoće (LDL) uglavnom se smatraju lošim kolesterolom. Lipoproteini visoke gustoće (HDL) uglavnom se smatraju dobrima. Zajedno s trigliceridima i Lp(a) kolesterolom sačinjavaju ukupnu masu kolesterola. Plakove u žilama i mozgu stvara LDL zajedno s nekim drugim kemikalijama. Ovo stanje naziva se ateroskleroza.