bijela knjiga
Izrael i Švedska za primjer: evo što Hrvatska treba učiniti da postane svjetski igrač u primjeni umjetne inteligencije

Hrvatska ima predispozicije da s vremenom postane jedno od vodećih odredišta za istraživanje i razvoj rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji
Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Elnur Amikishiyev
Umjetna inteligencija bit će jedan od glavnih pokretača promjene u svijetu u sljedećih dvadeset godina, uvjereni su u Hrvatskoj udruzi za umjetnu inteligenciju CroAI čija je misija osigurati da Hrvatska pruži značajan doprinos u oblikovanju boljeg svijeta. Štoviše, njihova je želja i cilj da Hrvatska s vremenom postane jedna od vodećih odredišta za istraživanje i razvoj rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji.
-
14
Mislav Malenica
Ovaj poduzetnik uvijek je korak ispred: Umjetnu inteligenciju vidi kao veliku priliku za Hrvatsku. Ideja nije luda
-
41
digitalni asistent
Doznali smo kako je nastao Andrija i što ga sve o koronavirusu možete pitati
-
7
tko to tamo piše
Umjetna inteligencija može razlikovati čovjeka od robota na temelju onoga što i kada objavljuju na Twitteru
Kako to postići bila je tema današnje panel rasprave 'Poticanje razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj – zakonodavstvo, poduzetništvo i dosadašnja iskustva', na kojoj je Cro AI predstavio smjernice udruge za poticanje razvoja umjetne inteligencije, ali i svoj osvrt na Bijelu knjigu Europske komisije o umjetnoj inteligenciji.
Kakvi su zakonodavni okviri, u Europskoj uniji i pojedinim zemljama, kakva su iskustva drugih zemalja i što bismo mogli naučiti od njih, neka su od pitanja su na koja su pokušali odgovoriti sudionici panela: veleposlanik Izraela Ilan Mor, veleposlanica Švedske Diana Helen Madunic, državni tajnik Ministarstva gospodarstva Mario Antonić i predsjednik udruge CroAI Mislav Malenica.

Sudionici panel rasprave o umjetnoj inteligenciji
Izvor: Licencirane fotografije / Autor: CroAI
'Dijalog i suradnja ključ su uspjeha', istaknuo je Mislav Malenica, osnivač i izvršni direktor Mindsmithsa. On se umjetnom inteligencijom bavi već 16 godina, a u središtu njegove pažnje su teorije igara i modeliranje ljudskog ponašanja.
'Za umjetnu inteligenciju ima mjesta; pokazao je to i digitalni asistent Andrija', rekao je Malenica, požalivši se kako se u takozvanoj Bijeloj knjizi EU, željenoj viziji razvoja i hvatanja koraka za najrazvijenijima, startupi spominju na samo dva mjesta, i to nevezano uz UI.
Izraelski izumi mijenjaju svijet
Izvor: Društvene mreže / Autor: Israel
'Europa mora biti kompetitivnija, a bojim se da oni koji odlučuju o strategiji ne vide razliku između pekarnice i startupa', rekao je Malenica predstavljajući Manifest CroAi.
'Vlada ne treba davati novac jer to samo stvara loše kompanije, ali vlada treba biti njihov prvi klijent', njegova je formula budućih uspjeha.
A kako se to radi u drugim zemljama, pokušao je na primjeru Izraela objasniti veleposlanik Mor.

Izraelski ekosustav stratupa vrijedan je 3,5 milijardi dolara
Izvor: Ostale fotografije / Autor: CroAI
'Izrael zaostaje na području razvoja i primjene umjetne inteligencije. Počeli samo kasno, ali namjeravamo postati jedna od vodećih sila na svijetu', rekao je veleposlanik. A podaci, prikazani na panelu, pokazuju da je Izrael trenutno treća svjetska sila kad je riječ o broju UI startupa, ima ih točno 362. Ispred njih su samo još uvijek nedodirljivi Amerikanci (1392) i zahuktala Kina (383).
'Izrael je siromašan prirodnim resursima, okružen je neprijateljima, ali smo bogati ljudskim resursima. To smo rano shvatili i na tome radimo', rekao je Mor, objasnivši da iza njihovog uspjeha stoji sinergija vlade, privatnog sektora, znanosti i sigurnosti. 'Kibernetička sigurnost i umjetna inteligencija ključ su napretka Izraela.'
Izraelski ekosustav počiva na potrebi i shvaćanju da im nitko ništa neće darovati i da sve moraju napraviti sami, za sebe, i da samo njihova vlada može na sebe preuzeti odgovornost za proizvodnju. S druge strane, Šveđani se uzdaju u svoju bogatu industrijsku tradiciju.
Švedska kao poželjan partner
Izvor: Društvene mreže
'Šveđana je samo deset milijuna, malo u svjetskim razmjerima, i mi moramo surađivati', rekla je veleposlanica Madunic, objasnivši kako se umjetna inteligencija podučava na fakultetima (u Izraelu s njom susreću već u osnovnoj školi). Zemlja izdvaja 3,2 posto svog izdašnog proračuna za istraživanja, a velik novac izdvajaju i privatni ulagači poput Fondacije Wahlberg, druge najveće u Europi.
Spotify, Skype, Minecraft, Candy Crush... dugačak je popis danas uspješnih kompanija koje su do svjetske slave došle startajući baš u Švedskoj; čak trećinu tamošnjih startupa vode žene, pohvalila se Madunic.
'Industrija je kotač napretka, pa tako i vojna industrija', nadovezala se na priču izraelskog veleposlanika koji je govorio o utjecaju vojske na tehnološki razvoj. 'Švedska nije članica NATO pakta pa se mora snalaziti sama.'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: CroAI
Hrvatska u međuvremenu pokreće razna vijeća, gradi zgrade u koju će se dolaziti tražiti dio kolača od novca koji se želi izvući od Europske unije. EU je najveći financijer hrvatskih projekata, a sama zemlja za istraživanja izdvaja manje od jedan posto proračuna. Ove godine planira se taj postotak podići na 1,4, a sljedećih dostići i europski prosjek, sažetak je izlaganja državnog tajnika Antonića.
'Moramo shvatiti prirodu startupa; to nisu tvornice novca', rekao je Malenica. 'U SAD-u se u posao ulaže 500 tisuća dolara, a u Hrvatskoj se starta s 5000 kuna. S tim se novcem ne može pokrenuti kompanija.'
Pa kako izaći iz ove situacije, kako Hrvatsku postaviti na svjetsku kartu zemalja koje se bave umjetnom inteligencijom i na njoj zarađuju? Jer, percepcija je da znamo podizati dobre radnike, ali ne znamo pokretati poslove...

Mislav Malenica, predsjednik udruge CroAI
Izvor: Licencirane fotografije / Autor: CroAI
'Treba proširiti perspektivu', smatra Madunic. 'U Europi postoji puno kompanija kojima treba hrvatska pamet. Nemojte zaboraviti da je Hrvatska sad dio EU i velikog zajedničkog tržišta.'
'Trebaju vam lobisti, ljudi koji će zastupati vaše interese. Imate ljudski kapital i nemojte se sramiti onoga što imate', savjetuje Mor. 'Prokletstvo je, a ne blagoslov oslanjati se na novac iz EU.'
'Dugo se već lažemo da možemo biti sve i na kraju ne budemo ništa. Moramo odlučiti u čemu želimo biti jaki', zaključio je Malenica koji čvrsto vjeruje da je hrvatska budućnost u tehnološkom napretku i razvoju umjetne inteligencije. To je, smatra on, naš adut za nadolazeća desetljeća.