Izrael i Švedska za primjer: evo što Hrvatska treba učiniti da postane svjetski igrač u primjeni umjetne inteligencije

Umjetna inteligencija bit će jedan od glavnih pokretača promjene u svijetu u sljedećih dvadeset godina, uvjereni su u Hrvatskoj udruzi za umjetnu inteligenciju CroAI čija je misija osigurati da Hrvatska pruži značajan doprinos u oblikovanju boljeg svijeta. Štoviše, njihova je želja i cilj da Hrvatska s vremenom postane jedna od vodećih odredišta za istraživanje i razvoj rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji.

Kako to postići bila je tema današnje panel rasprave 'Poticanje razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj – zakonodavstvo, poduzetništvo i dosadašnja iskustva', na kojoj je Cro AI predstavio smjernice udruge za poticanje razvoja umjetne inteligencije, ali i svoj osvrt na Bijelu knjigu Europske komisije o umjetnoj inteligenciji.

Kakvi su zakonodavni okviri, u Europskoj uniji i pojedinim zemljama, kakva su iskustva drugih zemalja i što bismo mogli naučiti od njih, neka su od pitanja su na koja su pokušali odgovoriti sudionici panela: veleposlanik Izraela Ilan Mor, veleposlanica Švedske Diana Helen Madunic, državni tajnik Ministarstva gospodarstva Mario Antonić i predsjednik udruge CroAI Mislav Malenica.

'Dijalog i suradnja ključ su uspjeha', istaknuo je Mislav Malenica, osnivač i izvršni direktor Mindsmithsa. On se umjetnom inteligencijom bavi već 16 godina, a u središtu njegove pažnje su teorije igara i modeliranje ljudskog ponašanja.

'Za umjetnu inteligenciju ima mjesta; pokazao je to i digitalni asistent Andrija', rekao je Malenica, požalivši se kako se u takozvanoj Bijeloj knjizi EU, željenoj viziji razvoja i hvatanja koraka za najrazvijenijima, startupi spominju na samo dva mjesta, i to nevezano uz UI.

'Europa mora biti kompetitivnija, a bojim se da oni koji odlučuju o strategiji ne vide razliku između pekarnice i startupa', rekao je Malenica predstavljajući Manifest CroAi.

'Vlada ne treba davati novac jer to samo stvara loše kompanije, ali vlada treba biti njihov prvi klijent', njegova je formula budućih uspjeha.

A kako se to radi u drugim zemljama, pokušao je na primjeru Izraela objasniti veleposlanik Mor.

'Izrael zaostaje na području razvoja i primjene umjetne inteligencije. Počeli samo kasno, ali namjeravamo postati jedna od vodećih sila na svijetu', rekao je veleposlanik. A podaci, prikazani na panelu, pokazuju da je Izrael trenutno treća svjetska sila kad je riječ o broju UI startupa, ima ih točno 362. Ispred njih su samo još uvijek nedodirljivi Amerikanci (1392) i zahuktala Kina (383).

'Izrael je siromašan prirodnim resursima, okružen je neprijateljima, ali smo bogati ljudskim resursima. To smo rano shvatili i na tome radimo', rekao je Mor, objasnivši da iza njihovog uspjeha stoji sinergija vlade, privatnog sektora, znanosti i sigurnosti. 'Kibernetička sigurnost i umjetna inteligencija ključ su napretka Izraela.'

Izraelski ekosustav počiva na potrebi i shvaćanju da im nitko ništa neće darovati i da sve moraju napraviti sami, za sebe, i da samo njihova vlada može na sebe preuzeti odgovornost za proizvodnju. S druge strane, Šveđani se uzdaju u svoju bogatu industrijsku tradiciju.

'Šveđana je samo deset milijuna, malo u svjetskim razmjerima, i mi moramo surađivati', rekla je veleposlanica Madunic, objasnivši kako se umjetna inteligencija podučava na fakultetima (u Izraelu s njom susreću već u osnovnoj školi). Zemlja izdvaja 3,2 posto svog izdašnog proračuna za istraživanja, a velik novac izdvajaju i privatni ulagači poput Fondacije Wahlberg, druge najveće u Europi.

Spotify, Skype, Minecraft, Candy Crush... dugačak je popis danas uspješnih kompanija koje su do svjetske slave došle startajući baš u Švedskoj; čak trećinu tamošnjih startupa vode žene, pohvalila se Madunic.

'Industrija je kotač napretka, pa tako i vojna industrija', nadovezala se na priču izraelskog veleposlanika koji je govorio o utjecaju vojske na tehnološki razvoj. 'Švedska nije članica NATO pakta pa se mora snalaziti sama.'

Hrvatska u međuvremenu pokreće razna vijeća, gradi zgrade u koju će se dolaziti tražiti dio kolača od novca koji se želi izvući od Europske unije. EU je najveći financijer hrvatskih projekata, a sama zemlja za istraživanja izdvaja manje od jedan posto proračuna. Ove godine planira se taj postotak podići na 1,4, a sljedećih dostići i europski prosjek, sažetak je izlaganja državnog tajnika Antonića.

'Moramo shvatiti prirodu startupa; to nisu tvornice novca', rekao je Malenica. 'U SAD-u se u posao ulaže 500 tisuća dolara, a u Hrvatskoj se starta s 5000 kuna. S tim se novcem ne može pokrenuti kompanija.'

Pa kako izaći iz ove situacije, kako Hrvatsku postaviti na svjetsku kartu zemalja koje se bave umjetnom inteligencijom i na njoj zarađuju? Jer, percepcija je da znamo podizati dobre radnike, ali ne znamo pokretati poslove...

'Treba proširiti perspektivu', smatra Madunic. 'U Europi postoji puno kompanija kojima treba hrvatska pamet. Nemojte zaboraviti da je Hrvatska sad dio EU i velikog zajedničkog tržišta.'

'Trebaju vam lobisti, ljudi koji će zastupati vaše interese. Imate ljudski kapital i nemojte se sramiti onoga što imate', savjetuje Mor. 'Prokletstvo je, a ne blagoslov oslanjati se na novac iz EU.'

'Dugo se već lažemo da možemo biti sve i na kraju ne budemo ništa. Moramo odlučiti u čemu želimo biti jaki', zaključio je Malenica koji čvrsto vjeruje da je hrvatska budućnost u tehnološkom napretku i razvoju umjetne inteligencije. To je, smatra on, naš adut za nadolazeća desetljeća.