Na konferenciji za medije zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec je objasnila da odluka proizlazi iz višemjesečnog rada i konzultacija s Povjerenstvom za prevenciju ovisnosti, koje je analiziralo istraživanja i prakse drugih zemalja. 'Već niz škola samoinicijativno je uveo pravila po kojima učenici moraju ugasiti ili utišati mobitele kad uđu u školu, uz iznimke za one kojima su potrebni zbog zdravstvenog stanja', rekla je.

Preporuka, istaknula je, ne može riješiti sve izazove povezane s društvenim mrežama, internetskim nasiljem ili mentalnim zdravljem mladih, ali je 'korak u dobrom smjeru'.

Što misle roditelji i građani

Da je tema pogodila živac, pokazala je i anketa tportala u kojoj je sudjelovalo gotovo tisuću čitatelja. Više od 85 posto podržalo je zabranu mobitela u školama jer smatraju da su 'djeca ionako previše na ekranima'. Podržava je i 11,5 posto ispitanika, ali uz uvjet da se mobiteli smiju koristiti barem na odmoru. Samo 2,4 posto čitatelja oštro se protivi, dok je nekolicina ostala neodlučna.

Na Facebooku se razvila burna rasprava s više od 150 komentara. Najčešće poruke bile su kratke i odlučne: 'Konačno', 'Podržavam', 'Pametno'. Neki su pak smatrali da se ovakve odluke trebaju donijeti na nacionalnoj razini, a ne ostaviti školama i gradovima.

Bilo je i kritičara zabrane: 'Djeca moraju imati mobitel ili sat da nazovu roditelje i da roditelji znaju gdje su.' Drugi su upozoravali da mobiteli mogu imati i edukativnu svrhu, primjerice u kvizovima ili digitalnim zadacima.

Hrvatska praksa: od Splita do Rijeke

Iako nacionalna zabrana ne postoji, brojne škole u Hrvatskoj već su uvele vlastite mjere. U Splitu je pretprošle godine 28 osnovnih škola zabranilo korištenje mobitela i na nastavi i za vrijeme odmora. U Rijeci vrijedi isto pravilo – mobitel se od ulaska u školu do izlaska ne smije vaditi iz torbe.

Posebno se izdvaja primjer Osnovne škole Kamen-Šine u Splitu, koja je otišla korak dalje i zabranila samo nošenje mobitela u školu. Ravnatelj rekao je lani Božo Ujević kaže da je odluka donesena uz pristanak roditelja i vijeća učenika: 'Od tada se učenici više druže, atmosfera je bolja, a mobitel se donosi samo u iznimnim situacijama. Roditelji nisu negodovali, naprotiv – prepoznali su korist.'

Dodaje da je kod nekih učenika zabilježeno korištenje mobitela i po više od pet sati dnevno, što dovodi do pretilosti, manjka fizičke aktivnosti i problema s koncentracijom. Zato predlaže Ministarstvu obrazovanja da sličnu odluku donese za cijelu Hrvatsku, uz povećanje broja sati tjelesne i zdravstvene kulture.

Slične inicijative i u Hrvatskoj

Pretprošle godine tim Instituta za društvena istraživanja, na čelu s dr. sc. Borisom Jokićem, dr. sc. Zrinkom Ristić Dedić i Janom Šimon, objavio je izvješće o korištenju mobitela u osnovnim školama u Hrvatskoj iz perspektive učitelja i učenika. Istraživanje, provedeno na uzorku od preko 9000 učitelja i učenika u osnovnim školama tijekom lipnja i srpnja 2023. godine, otkrilo je da 85 posto nastavnika podržava ograničenje ili zabranu mobitela u školama te da značajan dio učenika izražava slične stavove.

Izvješće pokazuje različite perspektive među generacijama učenika, pri čemu oni stariji češće zagovaraju zabranu, a mlađi ostaju podijeljeni. Unatoč različitim mišljenjima, postoji snažna podrška među nastavnicima za reguliranje upotrebe mobitela kako bi se osigurale veća koncentracija i bolja atmosfera u učionicama.

Iskustva i istraživanja iz Engleske

Zabrane mobitela već su stvarnost u mnogim europskim zemljama, premda pristupi variraju. Francuska je 2018. zabranila mobitele u svim osnovnim i srednjim školama tijekom cijelog boravka u ustanovi, s ciljem da se smanji distrakcija i potakne socijalna interakcija.

Nizozemska je početkom rujna prošle godine proširila zabranu s srednjih na osnovne škole. Telefoni se mogu koristiti samo za nastavu, edukaciju o medijskim vještinama ili iz zdravstvenih razloga. Prema izvještajima, atmosfera u školama se poboljšala, a učenici su postali društveniji tijekom odmora.

Švedska dopušta školama da same odluče o regulaciji. Ondje gdje su zabrane uvedene, ravnatelji izvještavaju o boljoj disciplini i većoj pažnji učenika. Slične mjere postoje u Engleskoj, Finskoj, Grčkoj, Španjolskoj i Cipru, gdje ovisno o odlukama država ili samih škola vrijede stroža pravila.

Dok podrška građana u Zagrebu ne izostaje, znanstvena istraživanja daju složeniju sliku. Studija Sveučilišta u Birminghamu provedena u 30 engleskih srednjih škola s 1227 učenika pokazala je da restriktivne politike prema mobitelima ne donose mjerljivo poboljšanje ocjena, kvalitete sna ni mentalnog zdravlja mladih.

'Nema dokaza da zabrane mobitela u sadašnjem obliku imaju pozitivan učinak na dobrobit adolescenata', zaključili su autori, naglašavajući da je problem širi od same školske učionice.

Glavna autorica Victoria Goodyear poručila je da zabrane same po sebi nisu dovoljne: 'Moramo učiniti više od pukog zabranjivanja mobitela u školama.' Preporuka istraživanja je 'holistički pristup' – kombinacija edukacije o korištenju tehnologije, jačanja digitalne pismenosti i smanjenja vremena pred ekranima, ne samo u školi nego i kod kuće.

Britanska ministrica obrazovanja Bridget Phillipson odbila je zahtjeve za uvođenjem zakonske zabrane, naglasivši da učitelji već imaju jasne smjernice kako upravljati korištenjem mobitela. Vlada, dodala je, fokus stavlja na sigurnost djece na internetu kroz Zakon o sigurnosti na mreži i nova istraživanja Sveučilišta u Cambridgeu o utjecaju društvenih medija.

U Hrvatskoj zasad preporuka dolazi samo iz Grada Zagreba, iako mnogi roditelji i nastavnici smatraju da bi odluka trebala biti donesena na razini Ministarstva obrazovanja. Dolenec pak vjeruje da će zagrebačke škole u velikoj mjeri prihvatiti smjernicu.

Rasprava o mobitelima u školama tako postaje puno šire pitanje – ne samo discipline na satu, nego i zdravlja, digitalne pismenosti i ravnoteže između tehnologije i stvarnog života. Dok jedni pozdravljaju svaku restrikciju, drugi upozoravaju da zabrane bez edukacije i suradnje obitelji i škola mogu ostati mrtvo slovo na papiru.