USPJEH STOLJEĆA

Hrvati imali ključnu ulogu u otkrivanju Higgsova bozona

Ivica Puljak

Ivica Puljak

Izvor: tportal.hr / Autor: Nenad Jarić Dauenhauer

Dr. Ivica Puljak se nije htio hvaliti, ali u CERNU-u postoje različite pozicije odgovornosti; analize rezultata istraživanja Velikog hadronskog sudarača (LHC) dijele se kroz dosta područja, a kolega Puljak je voditelj jedne od najkritičnijih u kojoj je otkriven Higgsov bozon, rekao je u utorak u prostorijama Ministarstva znanosti fizičar čestica Vuko Brigljević s Instituta Ruđer Bošković

Citirajući dr. Puljka koji je, nakon vrlo iscrpne i zanimljive prezentacije povijesti i rezultata potrage za misterioznom česticom, rekao da je 4. srpnja bio najuzbudljiviji trenutak u njegovoj cijeloj karijeri, Brigljević je priznao da je krajem 90-ih bio jedan od skeptika koji nisu vjerovali da će biti moguće pronaći Higgsov bozon, jer su inženjeri uporno ponavljali kako nema šanse da će se to ikada ostvariti.

'Jako je lijepo vidjeti da su naši znanstvenici dali svoj doprinos na ključnim pozicijama u ovom teškom istraživanju', rekao je voditelj IRB-ova tima u CERN-u i dodao: 'Na našim sveučilištima definitivno ima stvari koje bi se mogle poboljšati, međutim, kada pogledamo sve skupa, s njih izlaze ljudi sa solidnim obrazovanjem, a naši mladi znanstvenici imaju istaknute pozicije među svojim kolegama. Ti znanstvenici nisu izgubljeni, nisu otišli u Ameriku, tu su, u kontaktu su s najboljim stručnjacima i najboljim sveučilištima u svijetu poput MIT-ja, Harvarda ili ETH-a u Zuerichu.'

Kakva je korist od potrage za Higgsovim bozonom?

Nenad Jarić Dauenhauer

Nenad Jarić Dauenhauer

Izvor: tportal.hr / Autor: Nenad Jarić Dauenhauer

Jovanović, Zelenika, Puljak, Planinić i Brigljević

Svi sudionici prezentacije istaknuli su da je kolaboracija u kojoj u istraživanjima u CERN-u sudjeluje 25 hrvatskih stručnjaka važna za razvoj naše znanosti, tehnoloških inovacija i privrede, ali i za zaustavljanje odljeva mozgova.

Mirko Planinić, profesor na PMF-u u Zagrebu zahvalio se resornom ministarstvu što ima sluha za temeljna istraživanja koja, kako je rekao, generiraju razvoj tehnologija koje imaju potencijal izmijeniti svijet. Odgovarajući na često pitanje kakve konkretne koristi čovječanstvo ima od tako skupog eksperimenta kakav je LHC, podsjetio je da je upravo na CERN-u začet World Wide Web bez kojeg je teško zamisliti suvremeni svijet te da se na tom institutu kontinuirano stvara cijeli niz novih tehnologija. Istaknuo je da neki stručnjaci smatraju da je današnje gospodarstvo u krizi baš zato što mu nedostaje novih revolucionarnih otkrića kakvo je svojevremeno bio kotač.

Puljak je rekao da je u Splitu u suradnji s japanskim znanstvenicima također za potrebe CERN-a razvijen kristalni fotodetektor.

Brigljević je objasnio da se detektori za mjerenje fotona, mada izvorno konstruirani radi potrage za Higgsom, mogu koristiti u medicinske svrhe u liječenju tumora u tzv. PET skenerima. Budući da su novi detektori osjetljiviji, pacijenti su izloženi manjim dozama zračenja, a istovremeno se dobivaju kvalitetnije slike. 'Mi ne tragamo za primjenom, ali kada jednom imate nove tehnologije, možete naći niz korisnih svrha', rekao je Brigljević.

Kolaboracije zaustavljaju odljev mozgova

Resorni ministar Željko Jovanović još je u uvodnom govoru podsjetio da je CERN jednim dijelom uspostavljen kako bi se zaustavio odljev mozgova iz Europe, a smatra da bi Hrvatska, kojoj je to veliki problem, svojim sudjelovanjem u kolaboraciji, jednoga dana možda i kao članica, mogla postići isti cilj na ovim prostorima.

Puljak je uvjeren da je najbolje da svaki znanstvenik živi ondje gdje želi, mada je važno da mladi odlaze na neko vrijeme van da bi vidjeli kako se drugdje u svijetu rade istraživanja. No kada se žele vratiti, kaže, treba im omogućiti da nastave sa svojim radom u domovini.

U tom smislu suradnja s CERN-om predstavlja odličnu priliku. Prema Brigljeviću ulaskom u ovu instituciju Hrvatska bi dobila mogućnost za obrazovanje znanstvenika i inženjera koji bi, primjerice, mogli steći znanja za rad na akceleratorima kakvih ima na tisuće u svijetu, ponajviše u bolnicama. Trenutačno u CERN-u boravi šest naših mladih stručnjaka, četiri fizičara i dva inženjera, a MZOŠ je organizirao i posjete niza naših novaka institutu.

Nenad Jarić Dauenhauer

Nenad Jarić Dauenhauer

Izvor: tportal.hr / Autor: Nenad Jarić Dauenhauer

Jednadžba koja uključuje Higgsov bozon

Jovanović je objasnio da Hrvatska trenutačno za kolaboraciju izdvaja milijun i pol kuna. Pridruženo članstvo, kakvo primjerice ima Srbija, stajalo bi nas oko šest milijuna kuna. No ono bi nam otvorilo vrata za sudjelovanje u natjecanjima za brojne projekte koji bi imali pozitivan učinak na naše gospodarstvo. Na koji će se način Hrvatska povezati s CERN-om, ovisit će o našim potrebama i mogućnostima, među ustalim i o proračunu. Naime, povjerenstvo za znanost trebalo bi utvrditi koji su projekti najzanimljiviji za Hrvatsku i njezino gospodarstvo, rekao je Jovanović najavivši da će Hrvatska sljedeće godine pokušati osigurati sredstva za pridruženo članstvo, ali i nastojati iz CERN-a izvući neku korist za naše gospodarstvo. Do sada su s CERN-om na sofisticiranim tehnologijama surađivali Končar, SRCE i nekoliko manjih hrvatskih kompanija.

Važno je popularizirati znanost

U razgovoru za tportal, Brigljević i Planinić izjavili su da je otkriće Higgsova bozona, ali i sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u njemu, imalo veliki značaj za popularizaciju znanosti i poticanje zanimanja mladih za prirodoslovne znanstvene karijere. Planinić smatra da je interes maturanata za studij fizike solidan, osobito za istraživački smjer, što pokazuje činjenica da na svako slobodno mjesto dolaze po dva maturanta. Ove je godine, kazao je, PMF povisio standarde za upis kako bi povećao kvalitetu studiranja pa tako više nije dovoljno da kandidati samo prođu maturu, već moraju imati najmanje trojku iz ključnih predmeta kao što su matematika i fizika. U diskusiji o činjenici da se danas mladima kao uzori često promoviraju ljudi s margina društva, Planinić se složio da su za popularizaciju znanosti dobrodošle čak i humoristične emisije poput 'Teorije velikog praska', unatoč tome što su njeni junaci prilično tipizirani. 'U zgradi iznad nas na četvrtom katu stanuju teorijski fizičari, sami Sheldoni Cooperi' (lik 'geeka' iz serije op. a.), našalio se Planinić. Puljak je pak u svojoj prezentaciji predstavio majicu koju je s istim ciljem popularizacije fizike tiskao CERN, a koja sadrži ključnu jednadžbu Standardnog modela fizike (desno gore).

Hrvatski doprinos otkriću Božje čestice

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi