No veliko pitanje koje muči kako ekonomiste, tako i znanstvenike i ekologe je - možemo li živjeti dugo i uživati u blagostanju, a da to ništa ne košta naš plavi planet?

Blagostanje država uobičajeno se mjeri BDP-om po glavi stanovnika. Međutim, uoči summita o održivom razvoju Rio+20 Nic Marks iz New Economics Foundationa u Londonu razvio je novi tzv. Indeks sretnog planeta (HPI), koji kao varijable kombinira BDP, životno zadovoljstvo i očekivano trajanje života u odnosu na ekološki otisak svake zemlje.

Prema novoj listi, objavljenoj ovaj tjedan, Kostarika stoji najbolje s ukupnim koeficijentom 64, SAD je u donjem dijelu liste sa 37,3, a Hrvatska negdje blizu sredine na 82. mjestu sa 40,6 – nešto smo bolji od Mađarske i Slovenije, ali malo lošiji od Srbije i BiH. Prema osjećaju zadovoljstva smo na 62. mjestu, prema očekivanom trajanju života na solidnom 39, a po ekološkom otisku lošiji nego što bismo očekivali – na 110. Slovenija je po osjećaju zadovoljstva na 45. mjestu, po očekivanom trajanju života na 28, ali je po ekološkom otisku za 20-ak mjesta lošija od nas. Slovenski BDP je nešto veći od 50 posto američkog, dok je naš na oko 40 posto. Najlošije su ukupno rangirane Mongolija i afričke zemlje poput Botsvane, Čada, Malija te Srednjoafričke i Južnoafričke Republike (istražite koeficijente 151 zemlje na interaktivnoj karti - klikom na svaku zemlju možete saznati brojne detalje).

Časopis New Scientist odlučio je otići korak dalje u vizualizaciji ovog problema pa je predstavio usporedni prikaz dviju karti (kliknite na link) – jedne koja mjeri blagostanje na temelju BDP-a s drugom koja prikazuje HPI. Kako bi razlike bile što zornije, grafičari su države s većim indeksom prikazali uvećane, a one s nižim smanjene, kao da se gledaju pod kakvom lećom ili u iskrivljujućem ogledalu zabavišta.

Na ovom prikazu jasno se vidi da SAD, jedna od najbogatijih zemalja svijeta, ali i jedan od najvećih zagađivača, na gornjoj karti izgleda gotovo pretilo, dok se na donjoj doima kao da je podvrgnut snažnoj dijeti. Indija s koeficijentom 51 i Kina sa 45 trenutno se pod HPI lećom nadimaju kao da će se rasprsnuti, no pitanje je hoće li ove dvije zemlje u gospodarskom zamahu uspjeti ograničiti svoj ekološki otisak i postati tamnije zelene. Prema voditelju projekta HPI, Saamahu Abdallahu, one vjerojatno neće moći uživati u istom blagostanju kakvo ima zapad jer im to resursi neće dozvoliti. No Abdallah smatra da će i sve druge države, osobito SAD, morati iznijeti svoj dio tereta. Naime, čak je i sadašnji otisak Kostarike prevelik da bi dugoročno bio održiv. Stručnjaci ističu da nam je za naše opće dobro nužna ozbiljna promjena jer nemamo 'planet B' u rezervi.