od autsajdera do predvodnika

[FOTO/VIDEO] Dugi marš od početnika do treće svjetske sile: Ovo su najveći uspjesi Kine u svemiru

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 29.11.2020 19:34
  • Objavljeno 29.11.2020 u 19:34
Taikonauti Nie Haisheng i Liu Wang na treningu preživljavanja u Badain Jaranu, trećoj najvećoj kineskoj pustinji

Taikonauti Nie Haisheng i Liu Wang na treningu preživljavanja u Badain Jaranu, trećoj najvećoj kineskoj pustinji

Izvor: Eyevine / Profimedia / Autor: Xinhua

Kineska nacionalna svemirska agencija (CNSA) jedna je od najbrže rastućih svemirskih agencija. Od relativno skromnih početaka prije šezdeset godina Kinezi su postali veliki igrači u suvremenoj svemirskoj utrci

Poput sovjetskog i američkog, kineski svemirski program započeo je u doba hladnog rata. Amerikanci i Sovjeti plašili su se međusobno nuklearnim naoružanjem, a Kini se u vrijeme Korejskog rata čak izravno prijetilo napadom atomskim bombama. Kineski predsjednik Mao Ce-tung na to je 1955. uzvratio pokretanjem kineskog nuklearnog programa kodnog naziva 02.

A kad su Sovjeti dvije godine kasnije u orbitu lansirali prvi umjetni satelit Sputnik-1, Kinezi su pokrenuli vlastiti svemirski program, Projekt 581. Prvi zadatak bio je lansirati satelit do desete obljetnice Komunističke revolucije, dakle do 1959.

Na vijest da tadašnje dvije supersile namjeravaju raketama slati ljude u svemir Kina je pokrenula vlastiti projekt kojim bi se prva posada trebala otisnuti od Zemlje do 1967. Kineski put u komunizam i svemir dobio je dodatni poticaj smrću druga Staljina, uspona druga Hruščova i potpunim prekidom sovjetsko-kineskih odnosa početkom šezdesetih.

Godine 2008. Kinezi su lansirali raketu Shenzou-7

Godine 2008. Kinezi su lansirali raketu Shenzou-7

Izvor: Avalon Editorial / Profimedia / Autor: Xinhua/Photoshot

Još krajem pedesetih Kinezi su nadomak Jiuquana u Unutrašnjoj Mongoliji izgradili prvu lansirnu rampu, poznatu kao lansirni kompleks B2 iz kojeg će kasnije nastati Dongfeng Aerospace City. Izgradili su i Dongfeng-1, kinesku verziju sovjetske rakete R-2, koja je pak bila snažno inspirirana njemačkom V-2.

Početkom 1960. Kinezi su uspješno lansirali DF-1, da bi 19. srpnja 1964. u svemir poslali osam bijelih miševa. Činilo se da će uspjeti ispuniti želju svog predsjednika da se do 1967. u svemir pošalje i prvi astronaut, kineski taikonaut.

U sjeni američko-sovjetske utrke kineski su znanstvenici razvijali rakete Feng Bao-1 i Chang Zheng-1 (Dugi marš 1). Maov plan o slanju taikonauta u svemir nije se ispunio pa je zacrtan novi cilj: do 1973. u svemir će poslati ne jednog, nego dva Kineza u letjelici Shuguang. Izabrano je 19 ozbiljnih kandidata, ali je program zanemaren širenjem Kulturne revolucije.

Umjesto ljudi, Kinezi su početkom sedamdesetih u svemir počeli slati komunikacijske satelite, magnetometre i detektore. Godine 1970. lansiran je Dong Fang Hong-I, najteži satelit u svemiru. Njegova je masa bila veća od kombinirane mase prvih satelita koje su u svemir poslali Sovjetski Savez, SAD, Velika Britanija i Kanada.

Prije 50 godina Kinezi su lansirali svoj prvi satelit, superteški Dong Fang Hong-I

Prije 50 godina Kinezi su lansirali svoj prvi satelit, superteški Dong Fang Hong-I

Izvor: ChinaImages / Profimedia / Autor: Jia Minjie

Maovom smrću 1976. otkazano je nekoliko projekata svemirskog programa s ljudskom posadom, a sljedeće godine Kinezi su se posvetili izradi raznog hardvera i komercijalizaciji projekata.

More ideja

Ideja nikad nije nedostajalo pa je Kina 1986. usvojila astronautički plan 863-2, uz pomoć kojeg je trebalo poraditi na izradi svemirske letjelice (projekt 863-204) za prijevoz putnika do svemirske stanice (projekt 863-205). A nakon što je odbijeno nekoliko koncepata svemirskih aviona nalik space shuttleu, šefovi su se na kraju odlučili za jednostavniju kapsulu. Tako su udareni temelji prve kineske misije slanja ljudi u svemir.

  • +2

Nebeska palača, kineska trodijelna svemirska postaja

Izvor: Shutterstock Editorial / Profimedia / Autor: Quirky China News

Nakon masakra na Tiananmenu 1989. i raspada Sovjetskog Saveza 1991. započelo je doba reformi, a u skladu s promjenama kineski svemirski program prestao je upotrebljavati imena koja su odražavala revolucionarnu i umjesto njih počeo koristiti nazive iz kineske mitologije i drevne povijesti.

Godine 1993. organizirana je Kineska nacionalna svemirska uprava (CNSA) i Kineska znanstveno-industrijska svemirska korporacija (CASIC). Prva je bila odgovorna za planiranje i razvoj svemirskih aktivnosti, a druga za razvoj svemirskih tehnologija.

Prvi kineski astronaut Yang Liwei

Prvi kineski astronaut Yang Liwei

Izvor: Zuma Press / Profimedia / Autor: Rodrigo Reyes Marin

CNSA je 1999. lansirala letjelicu Shenzhou, modificiranu verziju ruskog Sojuza, a 13. listopada 2003. u orbitu je poslan i taikonaut Yang Liwei te je kružio oko Zemlje 21 sat prije no što se uspješno prizemljio.

Iste godine CNSA je pokrenula program istraživanja Zemljina satelita, nazvan Chang'e po kineskoj božici Mjeseca. Ideja je bila kao prethodnicu poslati niz robotskih misija: Chang'e 1 je pokrenut 2007., Chang'e 2 2010. i Chang'e 3 2013.

Misije Chang'e 1 i Chang'e 2 sastojale su se od orbitera zaduženih za prikupljanje podataka s Mjesečeve površine. Lansiranjem orbitera Chang'e, 1 Kina je postala peta država čija je letjelica uspješno kružila oko Mjeseca i mapirala njegovu površinu dok je misija Chang'e 4 prva u povijesti meko sletjela na drugu stranu Zemljina satelita.

Godine 2018. rover Yutu 2 dobio je zadatak istražiti bazen Južnog pola - Aitken. Pokrenut je i eksperiment Lunar Micro Ecosystem (LME). Riječ je o metalnom cilindru koji sadrži sjeme i jajašca insekata kako bi se ispitao učinak Mjesečeve gravitacije na živa bića.

Kinezi su na Mjesecu uspjeli posaditi i prve biljke

Izvor: Društvene mreže / Autor: Hindustan Times

Na Mjesecu je niknulo sjeme pamuka, no kako cilindar nije bio opremljen sustavom grijanja, biljke su se smrznule na temperaturama koje su noćima padale 50 Celzijevih stupnjeva ispod ništice. Usput je testirana sposobnost prenošenja komunikacija s udaljene strane Mjeseca.

Misija na Mjesecu

Kina će na Mjesec poslati tri misije koje će istražiti topografiju, resurse i pribaviti uzorke za analizu. E​ksperimentirat će i 3D ispisom lunarnog regolita za izgradnju strukture kako bi se u bazenu Južnog pola - Aitken jednom podigle i svemirske ispostave s ljudskom posadom. To bi se moglo dogoditi već u sljedećem desetljeću.

Liu Yang bila je prva Kineskinja u svemiru

Liu Yang bila je prva Kineskinja u svemiru

Izvor: Sipa Press / Profimedia / Autor: QIN XIAN'AN/CHINE NOUVELLE

Kinezi su u posljednjih desetak godina puno radili na razvoju svemirskih postaja: 2011. dizajniran je Tiangong-1, Nebeska palača u kojoj se ispituju tehnologije i komponente za izgradnju velike svemirske stanice. Pet godina poslije u orbitu je lansiran Tiangong-2, a prikupljeni podaci pomoći će u izgradnji trećeg i posljednjeg dijela programa, Tiangonga-3.

Godine 2017. kineski dužnosnici predstavili su plan razvoja svemirske letjelice za višekratnu upotrebu, nalik američkom X-37B. Početkom rujna ove godine tajanstveni svemirski zrakoplov lansiran je u orbitu, da bi se nakon dvodnevnog kruženja vratio na Zemlju.

  • +2

Kinezi u svemiru

Izvor: Eyevine / Profimedia / Autor: Xinhua /

Sredinom desetljeća odobrena je i neovisna misija na Mars, da bi u proljeće ove godine svemirski brod dobio i ime: Tianwen-1 (Potraga za nebeskom istinom). Letjelica trenutno putuje prema Marsu, do kojeg bi trebala stići do veljače sljedeće godine.

Kinezi bi htjeli nogom stupiti na Mars za 20 do 40 godina. Kako su krenuli, mogli bi i uspjeti.

Neke od najvažnijih misija

Kina je postala treća zemlja na svijetu koja je u stanju vratiti satelit, FSW-0, na Zemlju. Misija je testirala i tehnologiju i procese koji će pomoći slanju ljudi u svemir, poput toplinskih štitova i ponovnog ulaska u atmosferu.

Lansiranjem letjelice Shenzhou-5, Kina je 2003. postala treća zemlja koja je uspješno poslala čovjeka u svemir. Kasnije misije Shenzhou 6 i Shenzhou 7 poslale su dvoje i troje ljudi, a Shenzhou 8 uspješno je pristao uz svemirsku postaju Tiangong-1.

Godine 2016. Kina je izgradila sferni radijski teleskop FAST promjera 500 metara. Ovim teleskopom, zvanim Tianyan ili Nebesko oko, otkrivena su 44 nova pulsara.

Misija Shenzhou 11 prebacila je 2016. na svemirsku postaju Tiangong-2 tročlanu posadu koja je boravila na njoj 30 dana. Za dvije godine Kinezi će početi graditi modularnu svemirsku stanicu u Zemljinoj orbiti, treću nakon Mira i Međunarodne svemirske stanice. Svemirska stanica Tiangong-3 sastojat će se od tri modula koja će isporučiti Shenzhou i svemirska letjelica Tianzhou.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!