Prošlo je deset godina od smrti Stevea Jobsa. Neki bi rekli da je to razdoblje dovoljno dugo da se ovog američkog poduzetnika stavi rame uz rame s revolucionarima moderne industrije. Štoviše, velik broj ljudi, unatoč navodno toksičnoj osobnosti, naziva prethodnika Tima Cooka zadnjom dobrom stvari u Appleu i, na neki način, čovjekom s kojim je era inovacija u kompaniji bila rođena, živjela i umrla.

Mit o inovaciji

Kao što to obično ide s poznatim ljudima koji izmišljaju nove stvari, javnost dosta često koristi Jobsa kao ispriku da kritizira suvremeno društvo i kompanije, uključujući Apple, jer izgleda da doista napušta svoje inovacijske korijene te se pretvara u ziherašku tvornicu novca.

Istina je, doduše, da Jobs nije bio ni blizu inovativan koliko mu to mnogi pripisuju. Štoviše, većina kolega, uključujući suosnivača Steva Wozniaka, otvoreno je u nekoliko navrata rekla da on nije bio tehnički potkovana osoba. No bio je perfekcionist koji je vrhunac karijere doživio osamdesetih godina prošlog stoljeća - tijekom ere u kojoj su kompanije propadale zbog samouvjerenih i skupih 'inovativnih' projekata. Apple je, kao takav, pokušao izbaciti proizvode koji su trebali okrenuti svijet naglavačke, a zapravo su ga znali dovesti na rub propasti. Sam Jobs tako je okarakteriziran kao inovator i ljubitelj modernih tehnologija, no on to jednostavno - nije bio.

Štoviše, on je vrlo često naglašavao da je užasno važno znati reći 'ne' novim 'usranim stvarima' i držati se onih koje rade. Proizvodi koje je dizajnirao su, makar inovativni na svoj način, prije svega bili kombinacija umjetničkog djela i tehnologije te su, više ili manje, spajali funkciju i dobro isprobanu tehnologiju. Uzmemo li ovaj princip u obzir, lako je zaključiti da era Stevea Jobsa nije ni prestala - on je formirao Apple kakav danas vidimo: kompetitivnu multidisciplinarnu tehnološku firmu koja proizvodi luksuzne proizvode te, kao i sve kompanije u suvremenom kapitalizmu - nastoji zaraditi što više novca kako bi zadovoljila dioničare i investitore.

Steve Jobs i leteći iPhone

Jobsov uspjeh mogao se pripisati i njegovoj trgovačkoj karizmi. Cnetov Roger Chang sjetio se susreta s njim kad je ovaj posjetio redakciju Wall Street Journala u New Yorku te je njemu i maloj grupici reportera pružio prvi pogled na ranu verziju iPhonea, prototip koji će predstaviti 2007.

Chang kaže da je jedan od novinara pitao Jobsa koliko je otporan iPhone, na što je on bez riječi bacio prototip u zrak prema samom središtu sobe. Rezultat je bio grupni uzdah i trenutak tišine dok su svi gledali prema uređaju koji je sletio na tepih. Chang kaže da je iPhone ostao bez ogrebotine, dodavši da je cijeli manevar bio kalkulirani rizik poput onih koje je Jobs vrlo često poduzimao kako bi oduševio publiku.

'Ovo sjećanje potvrđuje nastojanja koja je Jobs ulagao kako bi ostavio dobar dojam', napisao je Chang, dodavši: 'Zamislite koliki bi kaos nastao da je taj iPhone sletio na pod i razbio se u komadiće pred svim tim novinarima.' Jobs je na vrlo zabavnoj prezentaciji kasnije predstavio iPhone kao tri zasebna proizvoda - iPod s dodirnim kontrolama, mobilni telefon i uređaj za surfanje internetom. Publika na Macworldu u San Franciscu zviždala je i pljeskala kad je shvatila da Appleov šef zapravo govori o jednom uređaju.

Jobs nije imao smisla za humor i bio je tiranin prema kolegama?

Mit o Jobsu kao opsesivnoj osobi koja vodi megakorporaciju uključuje i ideju da se radilo o kalkuliranoj i neduhovitoj osobi, no Brent Schlender, koautor knjige 'Becoming Steve Jobs' u intervjuu za Management Today rekao je da je on zbilja imao humanu stranu. Nakon što je proveo nekoliko godina u njegovom društvu Schlender se s Jobsom vrlo često susretao u neformalnijem okružju.

'Steve je imao vrlo direktan i otvoren smisao za humor. Kad sam došao na intervju, nosio sam batik majicu s uzorkom crvenog cvijeća koje je u sredini imalo crnu točku. Čim sam ušetao u sobu za sastanke, Jobs me samo pogledao i rekao: 'Bok, Brent - vidim da si preživio streljački odred.'

Još jedan vrlo popularni mit uključuje priču o Jobsu kao tiraninu koji je maltretirao kolege sve dok ga ne bi poslušali. Premda su oštri potezi možda bili nužni u određenim trenucima njegove karije, direktor Applea nije bio vrag o kojem mnogi govore, već više perfekcionist. Doista je znao voditi računa o najmanjim detaljima zato što je bio opsjednut svakom sitnicom vezanom uz proizvod, što znači da mnoge stvari nisu nailazile na njegovo odobrenje.

Jobs također nije imao previše problema s iznošenjem svojeg mišljenja te je nerijetko znao rano završavati sastanke ako je mislio da nešto s projektom nije u redu. Njegov stil vođenja vrlo je često išao na štetu zaposlenika te su oni na Jobsove odluke gledali kao na napade, no jako velik broj konkretnih slučajeva sugerira to da stvari nikad nisu bile osobne.

Premda ne možemo sa sigurnošću zaključiti jesu li priče o Jobsu zbilja sjećanja na idealiziranog inovatora ili osobu koja je radila super proizvode, a bila grozna prema svima oko sebe - jedna stvar je sigurna. Steve Jobs je kao glavni čovjek Applea odgovoran za računala kakva danas koristimo te je zahvaljujući iPhoneu definirao dizajn pametnog telefona koji se diljem industrije koristi i dandanas.