Eurozastupnici se nakon ljetne stanke vraćaju na posao, i to na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta u Strasbourgu od 14. do 17. rujna. Očekuje se tada i govor predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije.

U petak su u Zagrebu hrvatski eurozastupnici Karlo Ressler (HDZ/EPP), Romana Jerković (SDP/S&D) te Gordan Bosanac (Možemo/Zeleni), iznijeli su prioritete svojih europskih grupacija kako kroz cijelu jesensku sezonu, tako i za sjednicu idućeg tjedna.

Među tehnološkim temama bit će zaštita demokracije u digitalnom prostoru te utjecaj društvenih mreža i internetskog okruženja na mlade. Bosanac je najavio da će se u raspravi otvoriti i pitanje algoritama koji uoči izbora mogu pojačavati doseg dezinformacija i tako utjecati na demokratske procese. Odbor za kulturu i obrazovanje (CULT) trebao bi u četvrtak predstaviti izvješće o Utjecaju društvenih mreža na mlade.

Bosanac je videovezom novinarima najavio kako će se u izvještaj predložiti da se prepoznaju algoritmi koji neposredno prije demokratskih izbora šire lažne vijesti, te da se napravi regulacija koja će omogućiti gašenje takvih algoritama prije nego naprave štetu demokratskom procesu. Pored toga, naveo je da se Europska unija mora osamostaliti od velikih američkih tvrtki kada je posrijedi digitalni prostor.

'Da pojednostavim, vrijeme je da Europa dobije svoj Facebook, svoj X i da budu postavljeni na zdravim nogama, a ne da to budu mreže i platforme koje ne samo da su očito opasne za zdravlje ljudi, nego i za kvalitetu demokracije', poručio je eurozastupnik Zelenih.

Kako to pokrenuti? 'Pa i Facebook je nastao u studentskoj sobi'

Na pitanje tportala kako potaknuti europske proizvođače na razvoj takvih društvenih mreža, ali i potaknuti ljude da ih koriste umjesto Facebooka i X-abez posezanja za zakonskim zabranama postojećih platformi, Bosanac je naveo kako će se 'vrlo rado isti čas prebaciti na tu mrežu kada nastane i ugasiti svoje profile na društvenim mrežama' koje trenutno koristi'.

Kada je riječ o financiranju, očekuje da će u novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije Europski fond za konkurentnost biti otvoreniji i dostupniji malim startupovima. Dodao je da je nedavno sudjelovao na panelu na kojem su predstavljeni mali startupovi te da već postoje ozbiljni pilot-projekti kvalitetnijih društvenih mreža.

'To se neće dogoditi preko noći, ali sam siguran da kada se napravi jedna takva društvena mreža u kojoj znate da vas algoritam neće manipulirati, da će ona privući više korisnika nego ove sadašnje mreže koje su postale uistinu pogrešne. Ali, ključno je da investicije u tom području budu dostupne. Naposljetku, nemojmo zaboraviti i da je Facebook nastao u studentskoj sobi pa onda eksplodirao', naveo je Bosanac.

Ressler: 'Postoji europska alternativa Facebooku ali...'

Referirajući se na ovo pitanje, zastupnik Ressler je rekao da je pitanje financiranja takvih pothvata možda bolje raditi financiranjem scale-upova, odnosno već zrelih i dokazanih tvrtki kojima je potreban kapital za brzo širenje poslovanja, a ne za njegovo pokretanje. Istaknuo je kako općenito ne vjeruje da će još regulacija, zabrana i poreza poboljšati situaciju u EU-u, pa tako ni u digitalnom sektoru.

'Nije da ne postoji neka europska alternativa Facebooku, no činjenica je da te alternative danas nisu toliko tržišno uspješne. Nakon prošlogodišnjeg govora predsjednice Komisije o stanju Unije pokušava se osnovati novi Scaleup Europe Fund, koji kombinira milijardu eura javnih sredstava na razini Europske unije s privatnim investicijama. Jučer smo se sastali s vodstvom tog fonda', rekao je Ressler.

Kako je objasnio, fond ne bi bio namijenjen tvrtkama koje tek pokreću poslovanje, nego onima koje su već razvile i dokazale proizvod, ali teško dolaze do većih ulaganja potrebnih za daljnji rast.

'Problem pristupa financiranju za startupove na europskoj razini praktički više ne postoji, ali postoji kada je riječ o većim iznosima, nakon 30 ili 40 milijuna eura. Budući da se fond želi usredotočiti i na primjenu umjetne inteligencije te deep tech, mislim da je to prilika da se na normalnim tržišnim principima pokuša promijeniti situacija', naveo je Ressler iz perspektive Europske pučke stranke.

Bosanac: Privatni sektor mora preuzeti odgovornost

Bosanac mu je replicirao da će se Zeleni više zauzimati za mala i srednja poduzeća nego za velike kompanije. Smatra da privatni sektor koji ostvaruje dobru dobit mora preuzeti odgovornost i više ulagati u zelenu i digitalnu tranziciju. Zašto je kritičan prema financiranju scaleupova objasnio je na primjeru projekta robotaksija tvrtke Verne, ranije poznate kao Project 3 Mobility, povezane s Matom Rimcem.

'Sigurno ćemo u novom proračunu paziti da se ne ponove pogreške koje su se dogodile u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Jedan od primjera scaleupa bio je i Rimac. Svatko ima pravo pokušati i ne uspjeti i tu treba biti fleksibilan, ali važno je postaviti jasne kriterije za stjecanje prava na scale-up financiranje', naveo je Bosanac.

Projekt robotaksija nije ostvaren u rokovima predviđenima Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, zbog čega je najavljeno vraćanje dodijeljenih sredstava. Projekt, međutim, nije napušten, a tvrtka Verne nastavila je njegov razvoj.

Jerković traži zaštitu od ovisničkih i manipulativnih praksi

Govoreći o utjecaju postojećih društvenih mreža na korisnike, Jerković je poručila da Europa mora ograničiti moć velikih tehnoloških kompanija.

Navela je da socijaldemokrati od Europske komisije traže donošenje Akta o digitalnoj pravednosti (Digital Fairness Act), kojim bi se građane, a osobito djecu i mlade, trebalo snažnije zaštititi od manipulativnog dizajna i drugih nepoštenih digitalnih praksi.

'Tim bi se aktom građane, a posebno mlade, snažnije zaštitilo od ovisničkih algoritama, manipulativnih praksi i drugih nepoštenih digitalnih praksi', zaključila je Jerković, istaknuvši da se dio problema može riješiti zakonskim pravilima i prije nego što se pojave nove europske društvene mreže.