Upravo takvu prijetnju otkrili su stručnjaci za kibernetičku sigurnost iz tvrtke Kaspersky. Riječ je o novom zlonamjernom programu za Android pod nazivom Manic, koji kombinira nekoliko opasnih sposobnosti – može špijunirati korisnika, krasti podatke iz bankarskih aplikacija i omogućiti napadaču da daljinski upravlja zaraženim mobitelom.

Što sve Manic može ukrasti?

Manic je, ističu stručnjaci, posebno opasan jer cilja podatke koji se danas nalaze na gotovo svakom pametnom telefonu.

Među ostalim, može pokušati doći do:

• lozinki i podataka za prijavu
• podataka iz bankarskih aplikacija i servisa za plaćanje
• podataka iz kripto novčanika i mjenjačnica
• kodova za dvostruku autentifikaciju
• SMS poruka i obavijesti
• kodova koje korisnik dobiva za potvrdu prijave ili transakcije.

I tu priča postaje još ozbiljnija. Manic napadaču može omogućiti i kontrolu nad zaraženim uređajem.

To znači da problem nije samo u tome što bi netko mogao saznati neku lozinku. Napadač može pokušati upravljati određenim funkcijama telefona, čitati ono što se prikazuje na ekranu i izvoditi druge radnje na uređaju.

Najopasniji trik krije se ispod tipkovnice

Kako pojašnjavaju, Manic koristi Androidovu funkciju poznatu kao Accessibility, odnosno značajke pristupačnosti koje su prvenstveno namijenjene osobama s poteškoćama vida i drugim korisnicima kojima olakšavaju korištenje uređaja.

Sama funkcija nije opasna. Problem nastaje kada joj zlonamjerna aplikacija dobije pristup. Tada može očitavati sadržaj na zaslonu, pritiskati gumbe i izvoditi određene radnje umjesto korisnika. Manic tu mogućnost kombinira s vlastitim sustavom za praćenje unosa.

Primjerice, kada korisnik upisuje lozinku u bankarsku aplikaciju, zlonamjerni program može zabilježiti pritiske tipki. Sve se pritom može odvijati gotovo neprimjetno jer korisnik i dalje vidi pravu aplikaciju banke, a ne neku očitu lažnu stranicu.

Program također pokušava prepoznati kakvu je informaciju upravo ukrao – je li riječ o lozinci, e-mail adresi, SMS kodu, kodu za otključavanje mobitela ili čak podacima koji izgledaju kao kripto fraza za oporavak novčanika.

Može sakriti ono što radi

Manic ne mora korisniku pokazati da se nešto neobično događa.

Prema analizi Kasperskyja, napadači mogu daljinski upravljati zaraženim uređajem, dok se na zaslonu može prikazati, primjerice, crni ekran ili lažna poruka o ažuriranju sustava. Zlonamjerni program može također pokušati otežati vlastito uklanjanje i iskoristiti pristup telefonu kako bi promijenio sigurnosne postavke.

A što ako mobitel nema internet?

Normalno bi bilo očekivati da zlonamjerni program ukradene podatke pošalje napadaču putem interneta. No Manic ima alternativu. Ako zaraženi mobitel nema pristup internetu, može pohraniti ukradene podatke na uređaju i potražiti druge zaražene mobitele u blizini putem Wi-Fi-ja ili Bluetootha.

Ako pronađe drugi zaraženi uređaj koji ima pristup internetu, može mu proslijediti podatke. Taj uređaj ih potom šalje napadačima.

Podaci čak mogu putovati kroz lanac zaraženih uređaja. Prema Kasperskyju, zadana konfiguracija omogućuje do četiri takva posredna uređaja. Ako nema odgovarajućeg uređaja u blizini, ukradeni podaci ostaju spremljeni i pokušaj se može ponoviti kasnije.

Kako Manic dolazi na mobitel?

Istraživači još nisu utvrdili točan način na koji napadači u svakom slučaju instaliraju Manic. Međutim, kao moguće puteve zaraze navode zlonamjerne aplikacije, APK datoteke s neslužbenih stranica, poveznice poslane e-mailom ili aplikacijama za komunikaciju te lažne internetske stranice.

Važan detalj je da Google, prema informacijama koje su prenesene Kasperskyju, nije pronašao tragove širenja Manica kroz aplikacije na službenom Google Play Storeu. To sugerira da bi korisnici mogli biti posebno izloženi ako aplikacije instaliraju iz neslužbenih izvora.

Prema aplikacijama koje Manic cilja, istraživači su zaključili da je prijetnja usmjerena na korisnike u nizu europskih zemalja. Među njima su Austrija, Češka, Estonija, Francuska, Njemačka, Litva, Nizozemska, Poljska, Rusija, Slovačka, Španjolska, Ukrajina i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Kako se zaštititi?

Najvažnije je biti oprezan prilikom instalacije novih aplikacija na Android uređaj. Stručnjaci posebno savjetuju da se ne instaliraju aplikacije iz nepouzdanih i neslužbenih izvora. Također treba dobro razmisliti prije nego što se nekoj aplikaciji dopusti pristup značajkama pristupačnosti.

Ako aplikacija koja nema očit razlog za takvu funkciju, traži mogućnost čitanja sadržaja zaslona i upravljanja uređajem, to bi trebao biti ozbiljan znak za oprez.

Dobra je praksa i redovito ažurirati mobitel i aplikacije te koristiti pouzdanu sigurnosnu zaštitu. Posebno treba biti oprezan s poveznicama koje stižu porukama ili e-mailom i ponudama za aplikacije koje nisu dostupne u službenim trgovinama.