Pokusna populacija od 4.000 crva, koju su u svemir poslali britanski stručnjaci, preživjela je punih šest mjeseci i vratila se na Zemlju živa i relativno zdrava. Rezultati, predstavljeni u časopisu Journal of the Royal Society Interface, pokazuju da bi se na svemirskim postajama mogle uspostaviti cijele kolonije životinja o kojima se znanstvenici ne bi morali izravno brinuti.

Ponašanje životinja u svemiru vrlo je važno za razumijevanje utjecaja bestežinskog stanja i zračenja na zemaljske organizme. Lekcije koje naučimo jednoga će dana biti korisne za organiziranje istraživanja Sunčevog sustava.

Britanski fizičar Stephen Hawking upozorio je 2001. da ne vjeruje da će ljudska rasa preživjeti sljedećih 10.000 godina ako se ne raširi po svemiru. 'Previše je katastrofa koje bi mogle zadesiti život na jednom planetu. No ja sam optimist. Dosegnut ćemo zvijezde', rekao je slavni znanstvenik.

Međutim, nastanjivanje svemira nije malen zalogaj. Ljudi se prije svega moraju naučiti jeftino, sigurno i redovno lansirati u njegova daleka prostranstva. Kada konačno tamo stignu, morat će se prilagoditi na visoke razine zračenja i bestežinsko stanje. Za dulja putovanja već su konstruirani štitovi protiv opasnih čestica, a istovremeno se provode i istraživanja negativnih posljedica bestežinskog stanja na astronaute.

Istraživanja gravitacije usredotočena su uglavnom na skupinu mišića, poznatih kao antigravitacijski mišići, koji očigledno slabe bez Zemljina gravitacijskog utjecaja. No neke studije pokazuju da nedostatak sile teže slabi i ostale mišiće, uključujući one srca.

Voditelj istraživanja Nathaniel Szewczyk sa Sveučilišta u Nottinghamu tvrdi da bestežinsko stanje također djeluje na kemijske reakcije u mišićnim stanicama. Dr. Szewczyk i njegovi kolege istraživali su djelovanje bestežinskog stanja na crve jer su mnogi geni tih višestaničnih životinja slični ljudskima. U novoj studiji crvi su šest mjeseci proveli u bestežinskom stanju u raketoplanu Discovery, dulje no ikad dosad.

Njihovo preživljavanje omogućili su uređaji koji su crve automatski snabdijevali potrebnom hranom i snimali njihov razvoj. Poučeni lošim iskustvom raketoplana Columbia, koji se zapalio na samom kraju misije, znanstvenici su zaključili da je najbolje da istraživanje prate kamere i uređaji da njegovi rezultati ne bi ovisili o povratku životinja na Zemlju. Na taj način znanstvenici mogu prikupiti podatke još dok su one u svemiru.